[ParlTrack]

Podržavam „Zajednički prijedlog rezolucije podnesen u skladu s člankom 132. stavcima 2. i 4. Poslovnika o stanju u Venezueli”.Politička, ekonomska, institucijska, socijalna i višedimenzionalna humanitarna kriza u Venezueli dovela je do ozbiljnih kršenja ljudskih prava i ograničenja zakonodavnog djelovanja javnih ustanova. Više od 7 milijuna stanovnika u Venezueli pati od nedostatka hrane i lijekova, 3,7 milijuna stanovnika od pothranjenosti, a gotovo 3,4 milijuna Venezuelaca pobjeglo je iz zemlje. U okviru političke represije provedeno je nekoliko tisuća izvansudskih smaknuća, mnogim parlamentarnim zastupnicima oduzet je imunitet, a politički zatvorenici u Venezueli podvrgnuti su mučenju. Kao odgovor na tu krizu, EU je dodijelio 117,6 milijuna EUR pomoći Venezueli i susjednim zemljama.Temeljem svega navedenog, Europski parlament izražava zabrinutost zbog stanja u Venezueli te ističe svoju potpunu potporu legitimnom privremenom predsjedniku Juanu Guaidóu. Nadalje, ovim se prijedlogom osuđuju proizvoljna pritvaranja, mučenja i izvansudska smaknuća te brutalna represija od strane sigurnosnih snaga. EP poziva na osiguravanje dostupnosti i pristupačnosti hrane, lijekova i zdravstvenih usluga svem stanovništvu. Konačno, EP podupire aktualne procese dijaloga za mir s ciljem stvaranja uvjeta za održavanje legitimnih predsjedničkih izbora.

2019/07/18

. – 23. kolovoza obilježava se Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma, u spomen na tajni njemačko-sovjetski pakt o nenapadanju iz 1939. godine, poznat kao Sporazum Molotov-Ribbentrop.Teške posljedice kontinuiranog i sustavnog kršenja temeljnih ljudskih prava za vrijeme vladavine totalitarnih režima osjećamo i danas u Hrvatskoj te cijeloj Europi.Stoga pozdravljam Rezoluciju o važnosti europskog sjećanja za budućnost Europe. Putem rezolucije jasno promičemo bezrezervnu osudu svih nedemokratskih sustava koji su odgovorni za brojna ubojstva, tragična stradanja i progon političkih neistomišljenika. Takav stav mora biti polazna točka svakog demokratskog sustava.Samo na taj način se možemo okrenuti izgradnji bolje Europe, te ujedno prepoznati veliku korist koju nosi suradanja među novim državama članica, čiji građani dijele ista sjećanja iz svoje prošlosti.Europska unija putem svojih javnih politika ima važnu ulogu pri izgradnji budućnosti utemeljenoj na zajedničkim vrijednostima. Stoga moramo nastaviti sa provođenjem uspješnih kohezijskih politika putem kojih nove članice imaju mogućnost nadoknaditi izgubljeno vrijeme koje su im totalitarni režimi uskratili.Kultura sjećanja i poštivanja žrtava totalitarnih režima treba biti dio europskog identiteta, s ciljem učenja novih generacija i sprječavanja istih pogubnih grešaka iz prošlosti.

2019/09/19

. – EASO ima ključnu ulogu u politikama Europske unije kad je riječ o politici azila i migracijama, te je razvio norme koje vrijede u čitavoj Europskoj uniji, stoga situacija u kojoj se agencija našla nije prikladna ozbiljnosti i razine bilo koje europske agencije iz područja unutarnjih i pravnih poslova.Migracije su jedan od ključnih europskih izazova koji ne smije dodatno biti doveden u negativan kontekst bilo kakvih nepotrebnih kontroverzi ili nezakonitosti.Sama činjenica da je Revizorski sud jedino EASO-u izdao negativno mišljenje, kao i potreba OLAF-ove intervencije, pokazuju kolika je ozbiljnost situacije i o kojoj količini neregularnosti u poslovanju je ovdje riječ. Sustav interne kontrole je zakazao, dovodeći do pogreške zbog neusklađenih uplata i isplata tijekom 2017. Sve navedeno ide na teret poreznim obveznicima i građanima.Javna sredstva iz europskog proračuna moraju se koristiti na učinkovit i transparentan način, s jasnim ciljem i svrhom, uz temeljit, sveobuhvatan i adekvatan nadzor njihove upotrebe.

2019/10/23

. – Odbijanjem konstruktivne suradnje pojedine političke grupacije u Europskom parlamentu dokazale su da im u primarnom interesu nije zaštita ljudskog života i spašavanje unesrećenih na Mediteranu, već politizacija čitavog procesa.Europska pučka stranka aktivno je unutar Europskog parlamenta radila na nizu amandmana kojima se željela pružiti potpora svim akterima koji mogu doprinijeti spašavanju na Sredozemlju. Istodobno, inzistirali smo na poštivanju međunarodnog prava i zakona država članica.Europska komisija mora nastaviti surađivati s Libijom zbog suzbijanja krijumčarskih aktivnosti i smanjenja broja nezakonitih prelazaka preko Sredozemlja. Moramo vlastitim primjerom te unapređenjem suradnje Europske unije sa zemljama podrijetla raditi na suzbijanju nezakonitih migracija, borbi protiv mreža za krijumčarenje migranata i povezanih kriminalnih aktivnosti poput trgovine ljudima.I sada se vidi važnost kvalitetne hrvatske vanjske politike te zelenog svjetla Europske komisije za pristup schengenskoj zoni zato što Hrvatska čuva najdužu vanjsku granicu Europske unije na migracijskoj ruti.Komisija treba predstaviti plan zajedno sa sigurnim trećim zemljama u regiji poštujući libijski teritorijalni suverenitet, kako bi se riješio problem tražitelja azila u libijskim centrima za zadržavanje.Prilikom pripreme rezolucije nismo uspjeli postići sporazum, no EPP će i dalje ostati otvoren za konstruktivna i pozitivna rješenja kojima je u središtu briga za ljudski život.

2019/10/24

. – Europski fond za solidarnost ( EUSF) osnovan je 2002.godine kako bi odgovorio na izazove s kojima se susreću država članice Europske unije pogođene prirodnim nepogodama i katastrofama s ciljem pokazivanja solidarnosti prema zahvaćenim regijama. Naime, od 2002.godine kroz ovaj jedinstveni fond koji se nalazi izvan okvirnih proračunskih granica VFO-a pomoglo se 24 državama članica koje su bile zahvaćene prirodnim nepogodama u ukupnom iznosu od preko 5 milijardi eura.Kroz mobilizaciju određenog iznosa iz EUSF-a pomoći će se Grčkoj koja je bila pogođena velikim poplavama u 2019.godini.Naime, Grčka je u svibnju 2019.godine podnijela pisanu molbu za aktivacijom EUSF-a kako bi primila financijsku pomoć radi obilnih kiša i oluja koje su pogodile grad Kretu u veljači 2019.godine. Ukupna procijenjena šteta grada Krete iznosi 181,2 milijuna eura, a Europska komisija je predložila mobilizaciju sredstava u iznosu od 4,6 milijuna eura iz proračuna 2019.Smatram kako je ovo jedan od dobrih primjera koristi članstva u Europskoj uniji. Solidarna Europa je ono čemu težimo i jedan od ključnih ciljeva naših europskih politika. Europljani moraju pokazivati solidarnost jedni prema drugima te u najtežim situacijama pokazati ujedinjenost. Stoga sam glasao pozitivno za ovo izvješće.

2019/11/27

. – Ukupno 558 zastupnika Europskog parlamenta glasalo je za usvajanje ovog Prijedloga. Podržao sam rezoluciju o Prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o mobilizaciji instrumenta fleksibilnosti za financiranje hitnih proračunskih mjera za suočavanje s postojećim izazovima migracija, priljeva izbjeglica i sigurnosnih prijetnji.Unutar naše političke grupacije, EPP-a svi smo bili složni kako je ovo dobar potez da u idućoj financijskoj godini možemo što promptnije reagirati na izazove s kojima se Europljani susreću na polju migracija i sigurnosti. Upravo kroz ovu proračunsku proceduru, koja je standardni paket prilikom usvajanja svakog novog proračuna Europske unije, pokazali smo ujedinjenost i u pitanjima racionalne i adekvatne alokacije proračunskih sredstava u područja koja zahtijevaju hitna i pravodobna rješenja.Instrument fleksibilnosti je instrument namijenjen financiranju jasno određenog rashoda koji nije moguće financirati u okviru gornjih granica raspoloživih za jedan ili više drugih naslova unutar VFO-a. Za proračun 2020. taj dio dogovoren je za dodatno financiranje određenih rashoda unutar naslova br. 3 Sigurnost i građanstvo, kako bi se financirale mjere za područja migracija i sigurnosti.

2019/11/27

. – Proračun za 2020. godinu iznosi u obvezama 168,8 milijardi eura, odnosno 0,99 % bruto nacionalnog dohotka 28 država članica te 0,90 % u plaćanjima. Ovaj posljednji proračun u trenutnom Višegodišnjem financijskom okviru (2014. – 2020.) predstavlja investicijski proračun te most prema narednom sedmogodišnjem okviru. Dodatnih 500 milijuna eura namijenjeno je za područja povezana s klimom. Dodatnih 50 milijuna eura na nacrt proračuna dodijeljeno je programu Erasmus+, za koji se i osobno zalažem, a koji odgovara na izazove s kojima se susreću naši mladi.Kako bismo se borili i protiv nezaposlenosti mladih diljem Europe u idućem proračunu je osigurana omotnica za Inicijativu za zapošljavanje mladih u iznosu od 145 milijuna eura. U odnosu na proračun 2019.godine u sljedećem proračunu imat ćemo više sredstava za konkurentnost srednjih i malih poduzeća (7,7 % rast ) zatim 8,8 % više sredstava za financiranje istraživanja i inovacija te skoro 35 % više sredstava za programe koji se odnose na infrastrukturne prioritete, posebice u području prometa, energetike te digitalne tehnologije.No, bez obzira na klimatske i digitalne prioritete te rast sredstava upravo u tim segmentima, najveći dio proračuna (čak 70 % proračuna) ipak se odnosi na tradicionalne politike Europske unije, kohezijsku i regionalnu politiku te poljoprivredu.Stoga sam svojim glasom podržao proračun za 2020.godinu.

2019/11/27

. – Glavni cilj rezolucije i konvencije je borba protiv nasilja nad ženama – cilj koji svi dijelimo. Istodobno, tekst rezolucije je ideologiziran i ne sadrži potrebna objašnjenja koja bi jasno odbila pokušaje uvođenja rodne ideologije u pravne i obrazovne sustave država članica, a koja su bila razlog usvajanja posebne interpretativne izjave Republike Hrvatske.Također, široko pristupanje Europske unije Istanbulskoj konvenciji na koje rezolucija poziva bilo bi protivno temeljnom načelu definiranom Ugovorom o funkcioniranju EU-a da države članice zadržavaju nadležnosti koje Ugovorima nisu dodijeljene Uniji. O samom postojanju mogućnosti EU-a da u određenom opsegu pristupi konvenciji Sud Europske unije još nije donio odluku. Pored toga, odredbe rezolucije mogu se tumačiti na način da negiraju pravo na priziv savjesti koje je u Republici Hrvatskoj zaštićeno, između ostalog, čl. 20. Zakona o liječništvu i čl. 2. Kodeksa medicinske etike i deontologije Hrvatske liječničke komore. Zbog navedenih razloga imamo rezervu prema ovakvom tekstu rezolucije.

2019/11/28

. – Porez na dodanu vrijednost, odnosno porez na potrošnju je, prije svega, neizravan porez, čiji trošak snosi krajnji potrošač dok ga ubiru poduzeća koja isporučuju određene usluge/robe. Kod usklađivanja samog poreza na dodanu vrijednost, postoji niz koraka koji poduzeća moraju ispuniti prilikom nastanka obveze za obračun PDV-a.Zbog niza administrativnih troškova koji nastaju (računovodstvene i knjigovodstvene usluge, obrasci, prijava, postupak usklađivanja), mala poduzeća su vidljivo pod većim financijskim teretom od velikih poduzeća. Broj zaposlenika koji se kreće do 10 u malim poduzećima, zatim godišnji promet koji varira u rasponu do 2 milijuna eura govori nam o tome da su fiksni troškovi malih poduzeća visoki te da bi veća administrativna rasterećenja pozitivno utjecala na njihov rast, ali i na veću rentabilnost poduzeća.Mala i srednja poduzeća od ključne su važnosti za razvoj Europe. Glavni pokretači rasta europskog gospodarstva upravo su MSP-ovi, čiji udio u ukupnom broju poduzeća u Europskoj uniji iznosi visokih 99 %.Podržao sam ovo izvješće kojim bi se troškovi usklađivanja malih poduzeća prilikom obračuna poreza na dodanu vrijednost smanjili za 18 % te kako bismo na razini Europske unije pronašli suvremen sustav koji će doprinijeti fiskalnom okruženju povoljnom za razvoj MSP-ova te jačanje njihove pozicije na međunarodnoj razini.

2020/01/15

. – Klimatske promjene je 93 % građana Europske unije navelo kao primaran globalni problem čije posljedice izravno utječu na sve stanovnike Zemlje, zahtijevajući promptnu reakciju. U cilju umanjivanja posljedica na stanovnike, ali i europsku ekonomiju kroz poljoprivredu i turizam, nužne su sveobuhvatne politike koje mogu potaknuti inovacije i istraživanja, održivi razvoj, cirkularnu ekonomiju te uspostaviti suvremeni sustav gospodarenja otpadom.Podržavam Rezoluciju o europskom zelenom planu jer Europska unija mora ostati međunarodni lider zelenog razvoja i promotor dijaloga s drugim globalnim partnerima. Unija kao predvodnik razvoja s niskim razinama emisije ugljičnog dioksida, usmjerena prema postupnom prijelazu na čistije tehnologije te obnovljive izvore energije, ne smije zanemariti posebnosti država članica u razvojnom i geografskom smislu. Naime, kohezijski fond ovim postaje još važniji, omogućavajući slabije razvijenim zemljama investicije kojima mogu odgovoriti na izazove klimatskih promjena.Zaštita okoliša i borba protiv klimatskih promjena su implementirane i u prioritete hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije u prvoj polovici 2020., gdje se naglasak stavlja na raspravu o zelenoj Europi kroz financijski pravednu tranziciju na niskougljično i kružno gospodarstvo. Vjerujem da će Hrvatska kao najmlađa članica biti predvodnica ove rasprave te ravnopravan partner svim institucijama u kreiranju zelenih politika koje su u interesu svih europskih građana.

2020/01/15

. – Europski parlament je usvojio Sporazum o povlačenju Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije, što je povijesni izlazak jedne države članice. Nakon gotovo četiri godine od održanog referenduma, ovim usvojenim Sporazumom omogućit ćemo maksimalnu sigurnost europskim i britanskim građanima, kao i poslovnim subjektima unutar Europske unije i Ujedinjene Kraljevine. Uređenim izlaskom osigurava se i potreban zaštitni mehanizam za Irsku kao državu članicu Europske unije koji promiče suradnju i sigurnost.Unutar ovog procesa Ujedinjena Kraljevina ostaje bez prednosti koju ima kao država članica, a Unija gubi stalnu članicu Vijeća sigurnosti UN-a, nuklearnu silu i jednu od najvećih uplatiteljica u europski proračun. Povijesna važnost ovakvog glasovanja u Europskom parlamentu sada u fokus stavlja buduće odnose između Europske unije i Ujedinjene Kraljevine – pitanje trgovinskog sporazuma i carine, ribarstva, ujednačene kvalitete proizvoda, sigurnosti te borbe protiv klimatskih promjena.Moramo poštivati odluku britanskog naroda koji je 23. lipnja 2016. godine odlučio napustiti europski projekt. Zbog nastavka uspješne suradnje između Europske unije i Ujedinjene Kraljevine, kao i promicanja sigurnosti za europske i britanske građane odlučio sam podržati ovaj prijedlog.

2020/01/29

. – Trgovinski sporazum između Europske unije i Vijetnama prvi je bescarinski sporazum koji je Europska unija sklopila s jednom zemljom u razvoju u aktualnom mandatu. Sporazum nudi brojne reciprocitetne gospodarske beneficije i osvježenje je u razdoblju kada se prijeti valutnim ratovima, protekcionističkim politikama i dizanjem carina.Vijetnam se nalazi na geopolitički važnom području u jugoistočnoj Aziji te je drugi najveći trgovinski partner EU-a iz skupine ASEAN čija robna razmjena iznosi 49,3 milijarde eura godišnje. Stvorit će se nova radna mjesta, europski gospodarstvenici imaju novo veliko tržište za izvoz svojih dobara (obrano mlijeko, sir, svinjetina i govedina) te se otvara prostor za dijalog s Vijetnamom i u drugim područjima, kao što su poštovanje ljudskih prava i sloboda, vjerskih manjina i zaštita okoliša.Nadzor koji će se provoditi nad implementacijom Sporazuma kako bi on u praksi bio što učinkovitiji, omogućuje EU-u povlačenje iz ugovora ako Vijetnam neće poštivati svoje ugovorne obveze.

2020/02/12

. – Žensko genitalno sakaćenje je međunarodno prepoznati oblik kršenja ljudskih prava žena i djevojčica od najranije dobi, a UNICEF i Svjetska zdravstvena organizacija ga smatraju teškim narušavanjem zdravlja.Iako se njegova praksa nastoji opravdati vjerskim običajima, očuvanjem identiteta i uvjetom društvenog prihvaćanja, ne postoji nijedan opravdani medicinski ili kulturološki razlog za njegovo izvođenje. To nije tradicionalni običaj, već jedan od najgorih oblika zlostavljanja djece koji ostavlja dugotrajne fizičke i psihičke posljedice. Žensko genitalno sakaćenje predstavlja ekstremni oblik diskriminacije žena, a nerijetko završava smrtnim ishodom. UNICEF je naveo kako je samo u 2020. godini 4.1 milijun djevojčica u opasnosti od genitalnog sakaćenja, a do 2030. će njih 68 milijuna doživjeti ovakav oblik zlostavljanja.Podržavam prijedlog rezolucije jer smatram da trebamo pronaći zajedničko rješenje koje će iskorijeniti ovu štetnu praksu i prekinuti kontinuirano zlostavljanje djevojčica. Moramo se snažno zalagati za sigurnost i zdravlje svakog djeteta, neovisno o tome gdje se ono nalazilo ili kojem kulturološkom krugu pripadalo.

2020/02/12

. – Brzi tehnološki napredak donosi mnoge prednosti, kako za naš svakodnevni život, tako i za gospodarski rast država članica Europske unije. No, on uključuje i mnoge izazove s kojima se suočavamo po prvi puta, upravo zbog specifičnog funkcioniranja tehnoloških rješenja poput umjetne inteligencije, strojnog učenja, složenih algoritamskih sustava i automatiziranih postupaka donošenja odluka. Važno je postaviti pravila koja će nas štititi od neželjenih posljedica, ali i voditi računa kako bi se izbjeglo prekomjerno reguliranje sustava koje mogu usporiti inovacije.Zaštita i povjerenje potrošača ključni su preduvjeti za efikasno korištenje modernih tehnologija. Europske institucije, a posebice Europska komisija, moraju voditi računa o potpunom poštivanju svih postojećih zakonodavnih rješenja koja se tiču potrošačkih prava, kao i tražiti odgovore na nove rizike i izazove pred nama. Svi tržišni subjekti moraju ispunjavati najviše standarde kvalitete i sigurnosti proizvoda pri njihovoj distribuciji krajnjim korisnicima. Jednako tako, sustav pružanja usluga mora biti uređen na način da odgovornost snosi ljudska osoba, bez obzira na automatizirani proces donošenja odluka.Podržao sam ovu Rezoluciju, budući da su njome kvalitetno adresirani svi prethodno spomenuti izazovi.

2020/02/12

. – Europski parlament je donio Rezoluciju koja pruža poziv na otvorenu suradnju koju zagovora Parlament u nadolazećim pregovorima s Ujedinjenom Kraljevinom o novom partnerstvu između EU i UK nakon povijesnog napuštanja i jednogodišnjeg prijelaznog razdoblja koje slijedi.Pozicija Europskog parlamenta oko nadolazećeg sporazuma o pridruživanju s Ujedinjenom Kraljevinom uključuje snažne gospodarske odnose, vanjske odnose te posebna pitanja, a najveći fokus stavlja se na pitanje trgovinskog sporazuma između EU i UK, uz sigurnost, ribarstvo i jednaku kvalitetu proizvoda. Budući sporazum o slobodnoj trgovini mora uključiti i jednaka pravila za sve sudionike, a upravo ovom Rezolucijom Europski parlament naglašava važnost uključenosti socijalnih pitanja, pitanja zaštite okoliša i potrošača, poreza, državnih potpora te klimatskih promjena. Rezolucija koja je usvojena s 543 glasova na tragu je nacrta pregovaračkih stajališta Europske komisije i glavnog pregovarača Europske unije Michela Barniera.Unatoč napuštanju važne države članice te jednog od najvećeg kontributora u europski proračun, neizmjerno je važno osigurati sigurnost svim europskim i britanskim građanima kroz uspješne pregovore o budućim odnosima između Europske unije i Ujedinjene Kraljevine. Upravo zbog sigurnosti, kao i zbog pogleda na Ujedinjenu Kraljevinu kao snažnog partnera u globalnom okruženju, odlučio sam podržati ovu Rezoluciju.

2020/02/12

. – Sustav internetske baze za krivotvorene i vjerodostojne isprave (FADO) je sustav skupljanja i razmjene informacija o oglednim primjercima i metodama krivotvorenja dokumenata te ujedno omogućuje razmjenu informacijama o istima među državama članicama, te time poboljšava sigurnost Europske unije.Metode krivotvorenja postaju sve naprednije te je potrebno jednako unaprjeđenje tehnologija i metoda osiguravanja sigurnosti. FADO će se implementirati u Agenciju za europsku graničnu i obalnu stražu te će olakšati državama članicama pri identifikaciji falsificiranih dokumenata uz pravovremenu pomoć omogućenu državi. Zaštita osobnih podataka građana važan je dio politika EU-a, te sustav FADO predstavlja važan korak prema boljoj zaštiti, bez straha od zlouporabe i manipulacije njihovim identitetom i podatcima.Republika Hrvatska je za vrijeme svog predsjedanja EU-om, u sklopu prioriteta Europa koja štiti, naglasila predanost poboljšanju sveukupne sigurnosti i komunikacije među državama članicama. Kvalitetna rješenja poput sustava FADO podižu razinu sigurnosti u EU-u. Također, sustav posebno pomaže u borbi protiv krijumčara i drugih oblika kriminalnih radnji te predstavlja pozitivan korak prema sigurnijoj digitalno orijentiranoj budućnosti.

2020/02/13

. – Kako bi se odgovorilo na goruće izazove s kojima se suočavaju države članice posebice u kontekstu jačanja zdravstvenih kapaciteta i davanju odgovarajuće zdravstvene zaštite građanima, ali i pomoglo malim i srednjim poduzećima koji su najviše pogođeni ovom globalnom kriznom situacijom, osigurava se trenutna mobilizacija financijskih sredstava iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova ( ESIF) u ukupnom iznosu od 37 milijardi eura.Predloženi iznos je dio novčanih rezervi koji se odmah mogu iskoristiti u borbi protiv pandemije virusa Covid-19. Mala i srednja poduzeća, nositelji gospodarskog rasta Europe, pa tako i Hrvatske, u ovim trenucima trebaju konkretne mjere i rješenja kako bi zaštitili radnike, očuvali njihova radna mjesta, proizvodni ciklus, a samim time i likvidnost te solventnost poduzeća.Upravo sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF) imat će ključnu ulogu u financiranju radnog kapitala u malim i srednjim poduzećima te osiguravanju sredstava za nabavu proizvoda i jačanju usluga u zdravstvenom sustavu uz dodatnu aktivaciju sredstava i iz socijalnog te kohezijskog fonda.Svojim glasom podržao sam mjeru jer je od vitalne važnosti za građane EU.

2020/03/26

. – Europski fond za solidarnost osnovan je 2002.godine kako bi Unija pomogla državama članicama i onima u pregovaračkom procesu pogođenima elementarnim i prirodnim katastrofama.Do sada su preko 24 države članice, kroz Europski fond za solidarnost, primile novčanu pomoć u iznosu preko 3,7 milijardi eura. Nakon izmjene trenutne regulative o Fondu oslobodit će se financijska sredstva i za stanja definirana kao velike zdravstvene izvanredne situacije. Uz navedene kriterije i ograničenja, u Uredbi o Fondu koje države moraju ispunjavati prilikom zahtjeva za mobilizacijom sredstava povezanim uz prirodne i regionalne katastrofe dodaje se dio vezan uz izvanredne situacije u zdravstvu koje su prouzročile izravnu štetu u državi veću od 0,3% BND-a, odnosno veću od 1,5 milijardi eura.Tako će države članice moći aplicirati za financijska sredstva kako bi odgovorile na trenutnu kriznu situaciju uzrokovanu pandemijom virusa budući da je utvrđeno kako se učinci na nacionalnoj razini bolje mogu ostvariti na europskoj razini, a u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. UEU. Ovim financijskim doprinosom države članice moći će pokriti dio svojih javnih rashoda.Podržao sam glasom izmjenu regulative kako bismo osigurali bespovratna sredstva iz Fonda koja su neophodna za nastavak rada država članica te pokazuje solidarnost Europe s građanima.

2020/03/26

. – Cilj Nacrta Europskog vijeća je omogućavanje pristupa razmjeni daktiloskopskih podataka za Ujedinjenu Kraljevinu, kao i nastavak dostavljanja, odnosno primanja daktiloskopskih podataka u skladu s Prümskom odlukom (čl. 9.).Prümska odluka omogućuje razmjenu informacija između tijela država članica nadležnih za sprječavanje i istragu kaznenih djela, a temelji se na načelu potpunog reciprociteta pristupa. Takva razmjena informacija podrazumijeva razmjenu daktiloskopskih podataka obrađenih u nacionalnim sustavima za automatsku identifikaciju otisaka prstiju koji su uspostavljeni radi sprječavanja i istrage kaznenih djela. Pretraživanje daktiloskopskih podataka može ojačati prekograničnu suradnju odgovornih nacionalnih tijela u borbi protiv kriminala i terorizma.Odlučio sam podržati Nacrt Europskog vijeća koji potvrđuje kako je Ujedinjena Kraljevina ispunila sve relevantne kriterije za sudjelovanje u razmjeni podataka, uz prostor za poboljšanje u narednim tjednima. Moramo voditi računa kako Europska unija ostaje bez važne države članice te je sada važno osigurati sigurnost svim europskim, ali i britanskim građanima.

2020/05/13

. – Europski parlament predstavničko je tijelo građana Europske unije i jedino čiji se članovi biraju na neposrednim demokratskim izborima. Iz toga razloga ima poseban značaj za Uniju i cjelokupni proces europskih integracija.Ovim se izvješćem daje razrješnica Europskom parlamentu za financijsku godinu 2018. U pratećoj je Rezoluciji istaknuto kako nalaz Revizorskog suda ne pronalazi značajnije stope pogreške u dijelu administrativnog poslovanja. Ističe se kako se posljednjih godina kontinuirano uočavaju poboljšanja u pogledu učinkovite i transparentne kontrole naknade troškova, posebno u kontekstu djelovanja ureda zastupnika. Jednako tako, pozdravljaju se poduzete mjere jačanja sigurnosti, kako one fizičke i u zgradama, tako i kibersigurnosti, ali uz napomenu potrebe još transparentnijeg pristupa pri traženju ovih usluga i efikasnije primjene pravila tržišnog natjecanja. Pozdravljaju se mjere poduzete radi smanjenja ugljičnog otiska Parlamenta, odnosno zelena komponenta njegovog poslovanja. Također, ističe se potreba još snažnijeg osiguravanja prava parlamentarnih asistenata, bolje geografske raspodijele djelatnika u stalnim službama, kao i efikasnije provođenje preporuka izdanih u prijašnjim razrješnicama.Budući da iz ovog izvješća proizlazi kako je Europski parlament, u vrlo visokoj mjeri, poštovao sva temeljna načela dobrog upravljanja i odgovornog proračunskog poslovanja, podržao sam ovaj prijedlog.

2020/05/14

. – Jedanaesti Europski razvojni fond pokriva 65 % portfelja Glavne uprave Komisije za međunarodnu suradnju i razvoj. U financijskoj godini 2018. obveze Europskog razvojnog fonda iznosile su 4 959 milijuna EUR što je 109,3 % početnog cilja u usporedbi s 95 % iz 2017. godine. Također, u istoj godini plaćanja iz Europskog razvojnog fonda iznosila su 4 124 milijuna EUR, odnosno stopa izvršenja iznosila je 98,2 % godišnjeg cilja.Glavni cilj razvojne suradnje ostaje smanjenje siromaštva te pokušaj njegovog iskorjenjivanja u skladu s člancima 208. – 210. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU). Kako bi se postigao ovaj cilj, postavljen je iznos od 0,7 % BND-a za službenu razvojnu pomoć.Razvojni fond posebno je važan uslijed predstojeće dugoročne strategije i partnerstva Europske i Afričke unije. Važno je naglasiti kako postoji potreba da se tradicionalan odnos između Europe i Afrike, koji se trenutno temelji na pomoći, zamijeni strateškim i integriranim odnosom.Pozdravljam odluku o implementaciji pristupa „više je više“ prema državama partnerima Europske unije jer tako možemo osigurati prilagodbu pomoći iz razvojnog fonda prema valorizaciji poštovanja demokratskih prava, vladavine prava i međunarodnih konvencija država primateljica.

2020/05/14

. – Europska komisija, zajedno sa svojim izvršnim agencijama, predstavlja jednu od ključnih institucija Europske unije i središnje izvršno tijelo. Njezin je značaj izniman, budući da ima zadaću provedbe artikuliranih europskih politika, kao i predlaganja novih legislativnih rješenja. Kako bi mogla izvršavati sve povjerene joj zadaće, potreban je primjeren i transparentan proračunski okvir.U predmetnom se Izvješću daje razrješnica Europskoj komisiji i njenim izvršnim agencijama za financijsku godinu 2018. Popratnom Rezolucijom, kao glavni princip, istaknuto je kako se sredstva moraju koristiti na transparentan, djelotvoran i učinkovit način, a njome se pozdravlja i proširenje definicije sukoba interesa iz 2018. godine. Između ostalog, ističe se potreba bliske suradnje s revizijskim službama država članica, posebno u pogledu zajedničke poljoprivredne politike, kao i onim carinskim, prvenstveno u kontekstu PDV-a, e-trgovine i borbe protiv krivotvorenih proizvoda. Komisija se poziva na još bržu distribuciju sredstava iz kohezijske politike i srodnih programa te na pojednostavljivanje poslovanja, prvenstveno kroz daljnju digitalizaciju i smanjenje administracije. Vjerujem u njezinu spremnost za djelovanjem na svim potrebnim poboljšanjima.Budući da iz ovog izvješća proizlazi kako su Komisija i njezine izvršne agencije poštovali temeljna načela odgovornog proračunskog poslovanja, podržao sam njegov prijedlog.

2020/05/14

. – Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu pomaže zemljama članicama Europske unije i zemljama koje su pridružene u schengenski prostor pri učinkovitom upravljanju vanjskim granicama. Proračun Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu za financijsku godinu 2018. iznosio je 288 663 520 eura, što je povećanje od 2,89 posto u odnosu na 2017. godinu. Uslijed globalne pandemije bolesti COVID-19 te nedavne krize na grčko-turskoj granici, vidljiv je neizmjeran doprinos djelatnika Agencije u promicanju sigurnosti za sve europske građane, kao i u promicanju, koordinaciji i razvoju europskog upravljanja granicama, uz poštovanje temeljnih prava.Glavni operativni fokus Agencije u 2018. godini bazirao se na središnjim, istočnim i zapadnim sredozemnim područjima, odnosno na migracijskim rutama gdje je pritisak ilegalnih migracija bio najsnažniji.U vidu transparentnosti, pozdravljam odluku Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu da na svojoj internetskoj stranici omogući javnosti pristup dokumentima.

2020/05/14

. – Agencija Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol) je agencija za provođenje zakona, osnovana radi obrade podataka o kriminalističkim aktivnostima te borbe protiv ozbiljnog međunarodnog organiziranog kriminala i terorizma, uz suradnju s nadležnim tijelima država članica. U spomenutom kontekstu, ima vrlo važnu i zapaženu ulogu.Ovim se izvješćem daje razrješnica Agenciji za financijsku godinu 2018. U pratećoj Rezoluciji, s pohvalom je istaknut angažman Agencije u pogledu praćenja vlastite uspješnosti i produktivnosti, kao i visok stupanj ostvarenih ciljeva. Također, pohvalno je i postupanje u pogledu sprečavanja sukoba interesa te zaštite zviždača. Europol ostvaruje dobru suradnju s ostalim srodnim agencijama, posebno Eurojustom, te s državama članicama, što je iznimno bitan segment za provedbu njezinih zadaća. Jednako tako, nalazi unutarnje kontrole Europske komisije o radu Europola su povoljni. No, potrebno je još poraditi na stupnju digitalizacije usluga i otvorenosti prema javnosti, kao i većoj razini upravne sinergije sa srodnim agencijama, ne isključujući i moguće spajanje istih.Budući da iz ovog izvješća proizlazi kako je agencija Europol, u velikoj mjeri, poštovala sva temeljna načela dobrog upravljanja i odgovornog proračunskog poslovanja, podržao sam ovaj prijedlog.

2020/05/14

. – Rezolucija o novom Višegodišnjem financijskom okviru, vlastitim sredstvima i planu oporavka, koju je potpisalo pet političkih grupacija Europskog parlamenta, otvara put prema gospodarskom oporavku država članica u vrijednosti od 3 000 milijardi eura. Paket bi najvećim dijelom trebao biti usmjeren na građane te mala i srednja poduzeća koja čine 99 % poduzeća u Europskoj uniji.Uz plan za oporavak, naglasak je stavljen i na novom Višegodišnjem financijskom okviru koji bi trebao biti snažan te moderniziran. Rezolucijom je podržana i daljnja reforma sustava vlastitih sredstava Unije za koju se smatra da je ključna za ambiciozan te snažan odgovor na izazove izazvane pandemijom bolesti COVID-19.Višegodišnji financijski okvir te europska strategija oporavka trebaju biti utemeljeni na načelima gospodarske i teritorijalne kohezije, socijalnog dijaloga i preobrazbe prema održivom i konkurentnom gospodarstvu. Digitalizacija, ali i zelena ekonomija jedan su od mogućih rješenja bržeg i lakšeg izlaska iz trenutne krize.Podržao sam ovu rezolucije, jer se time među ostalim daje snažan signal prema Komisijiu i Vijeću kako Europski parlament treba biti uključen u sve procese kreiranja, prihvaćanja i implementiranja plana oporavka.

2020/05/15

. – Europski fond solidarnosti Unije (EUSF) osnovan je 2002.godine kako bi se pružila pomoć državama članicama i europskim regijama koje su pogođene elementarnim nepogodama i prirodnim katastrofama.Jedna od takvih katastrofa prošle je godine pogodila Portugal, nakon čega je zatražena pomoć Unije. Odlukom Europske komisije i primjenom regulative o EUSF-u te metodologijom izračuna ukupnog iznosa za pomoć Portugalu je dodijeljeno ukupno 8 milijuna eura. Također, Španjolska se suočila s velikim poplavama radi kojih je morala hitno reagirati i zatražiti pomoć Komisije. Čak osam izgubljenih života te tisuće evakuiranih s područja odraz je strašne situacije. Za tu svrhu Komisija je oslobodila sredstva iz navedenog fonda u iznosu 2,2 milijarde eura. Komisija je također predložila mobilizaciju sredstava iz EUSF fonda za Italiju, koju su pogodile ekstremne vremenske neprilike u listopadu i studenome 2019.Svojim glasom podržao sam ovu mobilizaciju sredstava koje će biti vrijedan resurs navedenim državama članicama za obnovu pogođenih područja.

2020/06/17

. – Nacrtom izmjene proračuna br. 4/2020 obuhvaćena je predložena mobilizacija Fonda solidarnosti Europske unije radi pružanja pomoći Portugalu, Španjolskoj, Italiji i Austriji nakon prirodnih katastrofa koje su se dogodile u tim državama članicama tijekom 2019. godine.Fond solidarnosti Unije poseban je instrument što je i utvrđeno samom Uredbom o Višegodišnjem financijskom okviru (VFO). Stoga je potrebno unijeti u proračun iznad gornjih granica VFO-a odgovarajuća odobrena sredstava za preuzimanje obveza i plaćanje. Svojim glasom podržao sam ovu izmjenu proračuna smatrajući kako je solidarnost temelj Europe te kako upravo jačanjem i iskorištavanjem sredstava iz instrumenata, poput EUSF-a, možemo vidjeti punu korist članstva u Europskoj uniji.

2020/06/17

. – Dana 23. lipnja 2016. godine britanski su građani odlučili napustiti Europsku uniju. Četiri godine poslije Europski parlament je donio rezoluciju kojom poziva na otvorenu suradnju u nadolazećim pregovorima s Ujedinjenom Kraljevinom o novom partnerstvu između Europske unije i UK-a nakon jednogodišnjeg prijelaznog razdoblja koji završava 31. prosinca 2020. godine.Unatoč teškim pregovorima između Europske unije i Ujedinjene Kraljevine, potrebne su nam jasne odrednice koje uključuju uređene gospodarske i vanjske odnose, uz naglasak na trgovinski sporazum, sigurnost, ribarstvo te ujednačenu kvalitetu proizvoda. Moramo težiti zaštiti europskih interesa i njenih građana, uz potpuno funkcioniranje jedinstvenog tržišta i carinske unije.

2020/06/18

. – Konferencija o budućnosti Europe predstavlja značajan iskorak za utvrđivanje budućih prioriteta Europske unije. Format Konferencije zamišljen je kao „otvoreni forum” za raspravu između zainteresiranih građana i njihovih izabranih predstavnika bez unaprijed definiranih ishoda. Pri tome, uloga europskih institucija u organizaciji i provedbi Konferencije ograničena je isključivo na postavljanje okvira unutar kojeg će se rasprave odvijati.Bitno je naglasiti kako se Europska komisija obvezala na poduzimanje daljnjih koraka temeljenih na ishodu provedenih rasprava. Nažalost, predloženi datum službenog otvorenja Konferencije, inicijalno predviđenog za Dan Europe, 9. svibnja 2020., ujedno i na 70. obljetnicu potpisivanja Schumanove deklaracije i 75. obljetnicu završetka Drugog svjetskog rata, odgođen je zbog globalne pandemije virusa COVID-19.Europska pučka stranka smatra da Konferencija treba započeti s radom što prije, no ne kasnije od jeseni 2020. godine. Uzimajući u obzir nužnost brzog djelovanja, podržavam stav Europskog parlamenta od 15. siječnja 2020. godine, kao i inicijativu Europske komisije s ciljem postizanja dogovora prije ljetne pauze.

2020/06/18

. – Europska unija ulaže velike napore u ostvarivanju Europe bez prepreka, kao i osnaživanja osoba s invaliditetom s ciljem punog sudjelovanja u društvu, uz poštovanje i vrednovanje njihova doprinosa društvenom i gospodarskom napretku Europske unije.Procjenjuje se kako je u 2018. godini čak četvrtina stanovništva u EU-u doživjela dugotrajna ograničenja zbog zdravstvenih problema, među kojima su posebno ugrožena djeca i osobe starije od 65 godina.Podržavam prijedloge rezolucije o europskoj strategiji za osobe s invaliditetom za razdoblje nakon 2020., kao i sve napore i inicijative kojima je zajednički cilj ostvarivanje pristupačnije i poticajnije okoline, uključujući odgovarajuće prilagođene usluge. Sveukupno poboljšanje kvalitete života osoba s invaliditetom bilo je i bit će neosporni prioritet Europske unije.

2020/06/18

. – Rak je drugi vodeći uzrok smrtnosti u državama članicama Europske unije nakon kardiovaskularnih bolesti.U 2015. godini čak 1,3 milijuna građana EU-a umrlo je od raka, što je više od jedne četvrtine (25,4 %) ukupnog broja smrtnih slučajeva u EU. Dokazano je da ova bolest različito pogađa ljude ovisno o dobi, rodu, socioekonomskom statusu i genetici te je izgledno da će u idućih 25 godina broj dijagnosticiranih slučajeva biti veći od 100 milijuna. Ključno je raditi na prevenciji i ranoj dijagnostici ove zloćudne bolesti. Također, jedan od značajnih problema s kojima se susreću osobe oboljele od raka su i cijene lijekova. Njihovi visoki iznosi čine ih nepristupačnima velikom dijelu građana i zdravstvenih sustava.Zalažem se za osnivanje posebnog Odbora za borbu protiv raka kako bi konačno mogli sustavno pristupiti razmatranju svih dostupnih podataka, a zatim i reagirati na njih utvrđivanjem politika i prioriteta kojima se zadovoljavaju potrebe pacijenata. Pružanjem potpore istraživanjima za jačanje prevencije, dijagnosticiranja, liječenja i inovacija, posebice kroz postavljeni okvir programa Obzor Europa, omogućiti ćemo fokusiranje na ona područja u kojima je neophodna suradnja i solidarnost među državama članicama.

2020/06/18

. – Dezinformacijske kampanje ozbiljan su problem. Njihov pogubni utjecaj može dovesti do erozije demokratskog poretka, što je ozbiljno pitanje za državne institucije, ali i šire. Pojava dezinformacija se posebno izazovnom pokazala pri još uvijek aktualnoj zdravstvenoj krizi uzrokovanoj pandemiji novog koronavirusa. Lažne vijesti u pogledu uzroka i prevencije bolesti COVID-19 te potrebnih aktivnosti naših zdravstvenih sustava otežavaju ovu ionako tešku borbu i neopravdano ruše povjerenje građana u institucije vlastitih država članica, ali i Europske unije.Nezaobilazni partneri u ovoj borbi su slobodni mediji koje trebamo dodatno jačati, kako bi javnosti distribuirali provjerene informacije te snažili naš demokratski poredak. Vrlo je važna i suradnja sa kompanijama koje su vlasnici društvenih mreža, budući da su one posebno ranjive na ovu vrstu kampanja.Vijeće i Komisija pokrenuli su odgovarajuće inicijative, poput uvođenja sustava brzog detektiranja lažnih vijesti i pokretanja prikladnih rasprava na međunarodnim forumima. Budući da su čest dezinformacijski izvor i neke treće države, razmatraju se i potrebni vanjskopolitički koraci kako bi se adekvatno adresirao ovaj problem.Uzimajući sve navedeno u obzir, podržavam napore Vijeća i Komisije u borbi protiv dezinformacijskih kampanja, uz puno poštivanje slobode izražavanja te pozivam i na ulaganje dodatnih napora u ovom kontekstu.

2020/06/18

. – Široka primjena umjetne inteligencije snažno će mijenjati naše živote, odnosno kontekst u kojem radimo, učimo, ostvarujemo socijalne kontakte, obavljamo svakodnevne poslove i slične aktivnosti.Ona sa sobom donosi mnoge nove mogućnosti i koristi, ali i niz etičkih izazova. Kako bismo spremni dočekali novu tehnološku revoluciju, potrebno je na vrijeme stvoriti odgovarajući regulativni okvir korištenja ovih novih sustava informacijskog društva. U procesu njegovog donošenja, važno je potaknuti široku raspravu o potrebnim legislativnim rješenjima, pri kojoj trebamo obuhvatiti razne društvene aktere i zajednice, poput onih političkih, poslovnih te akademskih, kako bismo stvorili etičan i efikasan ekosustav za umjetnu inteligenciju, koji je otvoren za inovacije i poslovne mogućnosti, posebno pazeći na mogućnosti za mala i srednja poduzeća.Osnivanje posebnog odbora o umjetnoj inteligenciji u digitalnom dobu još je jedan od doprinosa Europskog parlamenta ovoj važnoj raspravi o budućnosti našeg društva. Europski zakonodavac već je pokazao visoku razinu spremnosti ka strukturiranju kvalitetnog dijaloga koji je u mogućnosti objediniti razna relevantna mišljenja. Vjerujem da će predloženi djelokrug rada dovesti do prethodno spomenutog.Uzimajući u obzir sve navedeno, podržao sam osnivanje predmetnog posebnog odbora te pozdravljam njegov skori početak rada.

2020/06/18

. – Kao izvjestitelj Europske pučke stranke za proračun 2021. aktivno sam sudjelovao na ovom izvješću.Proračun za 2021. godinu prvi je proračun u novoj financijskoj perspektivi 2021. ‒ 2027. te ujedno i proračun gospodarskog oporavka Unije. Političke smjernice najvećim dijelom su usmjerene na rješavanje posljedica pandemije COVID-19 te oporavak europske ekonomije. Posebna važnost usmjerena je na pomoć sektorima najviše pogođenima ovom krizom, poput turizma i prometa.Također, velik dio političkih smjernica usmjeren je na Zeleni plan, postizanje klimatske neutralnosti, ali i modernizaciju. Isto tako u idućem proračunu potrebno je osigurati i dovoljno sredstava za moderne, ali i tradicionalne politike poput kohezije i poljoprivrede. Ovo je prvi korak u godišnjoj proračunskoj proceduri.Svojim glasom podržao sam ovo izvješće.

2020/06/19

. – Politika proširenja jedna je od najuspješnijih politika Europske unije. Preporuke za zemlje zapadnog Balkana dolaze nakon Zagrebačke deklaracije koja je donesena za vrijeme hrvatskog predsjedanja i pruža jasnu perspektivu europskog puta za šest država jugoistočne Europe. Neposredno prije summita, Sjevernoj Makedoniji i Albaniji deblokirano je otvaranje pristupnih pregovora, što je trajan zalog hrvatskog predsjedanja. Također, predstavljena je od strane Komisije i povjerenika Várhelyija nova metodologija proširenja koja će objektivno valorizirati napredak svake države koja otvori pristupne pregovore s Europskom unijom.Jugoistok Europe važno je uključiti u gospodarski i politički prostor, što je posebno bilo vidljivo za vrijeme pandemije. Upravo zato, unutar izvješća navodi se da se za politiku proširenja osiguraju sredstva unutar sljedećeg Višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje od 2021. do 2027. godine. Također, ističe se kako bi zemlje zapadnog Balkana trebale sudjelovati unutar sektorskih politika i programa Unije prije punopravnog članstva.Posebno smo fokusirani na hrvatski narod koji živi u Bosni i Hercegovini. Upravo zbog jačanja sigurnosti za hrvatske i europske građane, ali i zbog nastavka uspješne politike, podržao sam Izvješće o preporukama Europskog parlamenta Vijeću, Komisiji i potpredsjedniku Komisije i Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o zapadnom Balkanu nakon sastanka na vrhu 2020.

2020/06/19

. – Uvođenje restriktivnih mjera kretanja u borbi protiv pandemije virusa COVID-19, kako unutar Europske tako i izvan nje, imalo je devastirajući učinak na turistički sektor. Većina država članica, među kojima je i Republika Hrvatska, visoko je ovisna o turizmu što je vidljivo u značajnoj zastupljenosti turističkih grana u BDP-u zemlje.Prošle godine, Hrvatska je ostvarila rekordnu turističku sezonu s više od 20 milijuna ostvarenih turističkih dolazaka te 107 milijuna noćenja diljem zemlje. Imajući u vidu važnost turističkog sektora, podržavam predloženi paket smjernica i preporuka od strane Europske komisije s ciljem pružanja pomoći turističkom sektoru EU-a da se oporavi od pandemije kako bi osigurali da Europa i dalje bude najpoželjnija svjetska destinacija.Pri tome, posebno bih izdvojio bespovratna sredstva osigurana u instrumentu oporavka kroz program REACT-EU koja se mogu upotrijebiti za očuvanje postojećih i otvaranje novih radnih mjesta te za pružanje prijeko potrebnih sredstava i potpora za ulaganja malim i srednjim poduzećima koja izravno ovise o uspješnoj turističkoj sezoni.Uz to, podržavam pokretanje online platforme „Re-open EU” koja na jednom mjestu objedinjuje sve relevantne informacije o turističkoj ponudi u EU-u i državama članicama za one građane koji se odluče na putovanje u neku od drugih članica Europske unije.

2020/06/19

. – Nedavno je obilježeno 35 godina od osnivanja schengenskog prostora koji je omogućio slobodu kretanja koju danas uživa više od 400 milijuna ljudi.Globalna pandemija COVID-19 privremeno je obustavila normalno funkcioniranje schengenskog prostora, no Europa kakvu poznajemo ne postoji bez slobodnog kretanja. Otvaranje granica preduvjet je za pokretanje turizma i gospodarskog oporavka. Zato je važan brzi povratak na normalno funkcioniranje schengenskog prostora nakon izbijanja pandemije COVID-19 te poduzimanje potrebnih koraka za primanje Hrvatske, Bugarske i Rumunjske u članstvo.Upravo je Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (LIBE) pozvao u rezoluciji države članice Europske unije da učine potrebno za primanje Hrvatske, Bugarske i Rumunjske uz povratak normalnog funkcioniranja schengenskog prostora kako bi se gospodarski oporavak dodatno ubrzao. Još 22. listopada prošle godine Europska komisija je Hrvatskoj dala zeleno svjetlo jer je ocijenila kako ispunjavamo sve potrebne kriterije za ulazak u schengenski prostor, a sada je i Europski parlament usvajanjem Rezolucije poslao novi snažni signal Hrvatskoj.Zbog hrvatskih građana te potpunog uživanja svih pogodnosti članstva u Europskoj uniji poput bolje prometne povezanosti, veće gospodarske suradnje i kvalitetnije zaštite vanjskih granica podržao sam ovu rezoluciju.

2020/06/19

. – Prekogranični i sezonski radnici ključni su za pružanje usluga u najvažnijim gospodarskim sektorima Europske unije.Među njima posebno se ističu sektori poljoprivrede, građevinarstva i turizma. Zbog pandemije virusa COVID-19, kao i posljedičnih restriktivnih mjera država članica za suzbijanje i sprečavanje širenja virusa (prvenstveno zatvaranjem granica, ograničenjima i kontrolama na unutarnjim granicama), prekogranični i sezonski radnici ostali su izloženi kao jedna od najugroženijih skupina pogođenih pandemijom COVID-19. Uzimajući u obzir da 3,9 % ukupne radne snage tj. više od 17 milijuna građana Europske unije živi i radi u nekoj od drugih država članica, kao i činjenice da je Europskoj uniji zaposleno čak 1,5 milijuna prekograničnih radnika, evidentno je da će ova skupina radnika igrati bitnu ulogu u svakom pokušaju gospodarskog oporavka.Iz tog razloga, smatram nužnim podržati smjernice Komisije s ciljem adekvatne koordinacije zajedničkog odgovora Europske unije na epidemiju bolesti COVID-19. Izuzetno je važno radi provedbe načela jednakog postupanja i nediskriminacije, ali i ostvarivanja slobodnog i pravednog kretanja radnika.

2020/06/19

. – Globalna pandemija koronavirusa utjecala je na sve članove našeg društva, no nažalost, njezine implikacije su najjače osjetili oni najslabiji koji ovise o drugima, pouzdajući se da će štititi njihova prava. Zbog strogih mjera suzbijanja širenja pandemije, osobe s intelektualnim poteškoćama nisu bile u mogućnosti primati njegu u profesionalnim institucijama, ograničeno im je kretanje, društvena interakcija im je bila onemogućena, a nerijetko su bili i žrtve diskriminacije. Nažalost, sustavi njege i potpore za osobe s poteškoćama nisu smatrani prioritetnima tijekom ove krize, a u takvoj situaciji, skrb i odgovornost preuzeli su pripadnici njihovih obitelji, posebno se opterećujući.Podržavam ovaj prijedlog rezolucije jer svi članovi društva moraju imati dobro osmišljen i kvalitetan protokol postupanja primjeren situaciji, posebno u vrijeme izvanrednih stanja i zdravstvenih kriza. Poučeni iskustvima s bolesti COVID-19, smatram da je ključno u donošenje budućih odluka uključiti osobe s invaliditetom i organizacije koje ih predstavljaju. Nužno je uskladiti mjere s primarnim dokumentima zaštite osoba s invaliditetom, a to su Povelja Europske unije o temeljnim pravima i UN-ova Konvencija o pravima za osobe s invaliditetom.

2020/07/08

. – Godišnje izvješće aktivnosti rada Europske investicijske banke važan je pokazatelj uspješnosti provođenja europskih politika, ali i same učinkovitosti poslovnog modela banke. U ovom izvješću dan je sumaran pregled aktivnosti, ali su i predložene smjernice za poboljšanje rada banke. Izvješće poziva na klimatski orijentiranu banku te poziva na donošenje strategije za postizanje 50 % vrijednosnog kreditiranja klime do 2025.godine. Također se potiče EIB na veću transparentnost prema drugim institucijama, posebno Europskom parlamentu.U skladu s time, podržao sam ovo izvješće usvojeno velikom većinom zastupnika.

2020/07/09

. – Godišnje izvješće Europske investicijske banke za 2018. godinu odnosi se najvećim dijelom na evidentiranje poslovnih aktivnosti financiranja EIB-a, ali i na glavne prioritete investicijske politike EIB-a te same održivosti njenog poslovnog modela. Europska pučka stranka je na ovo izvješće podnijela dvije izmjene, a najvažnija od njih je izmjena o plinu koji je prepoznat kao važno alternativno gorivo u odnosu na naftu.Buduće da su sve operativne aktivnosti, ali i financijske aktivnosti bile adekvatno evidentirane u podnesenom godišnjem izvješću, podržao sam ovo izvješće. Važno je imati na umu smisao postojanja EIB-a koja se očituje u tome da otprilike 90 % zajmova koji se odobravaju odlaze na projekte u Europi. Na taj način stimulira se gospodarski rast, ali i osnažuje tržište rada.

2020/07/09

. – Krajem 2019. godine broj prisilno raseljenih osoba zbog rata, progona i kršenja temeljnih ljudskih prava porastao je na 79,5 milijuna osoba, od čega 68 posto čine stanovnici Venezuele, Sirije, Afganistana, Južnog Sudana i Mjanmara.Svjedočimo najvećem egzodusu u modernoj povijesti Južne Amerike jer je više od 4,5 milijuna stanovnika Venezuele napustilo svoju zemlju zbog ekonomske i političke krize koja je ostavila posljedice na normalno funkcioniranje države, a procjenjuje se kako će kriza uzrokovana pandemijom COVID-19 dodatno pogoršati ionako kaotičnu situaciju.Humanitarna situacija direktno utječe i na političku krizu. Moramo oštro osuditi kršenje normalnog i demokratskog funkcioniranja Narodne skupštine te politička zastrašivanja i nasilne progone neistomišljenika. Potrebno je stvoriti uvjete koji će osigurati slobodne i transparentne predsjedničke i parlamentarne izbore, uz jednake mogućnosti za sve političare i političke stranke.Kako bismo to osigurali, ali i omogućili stvaranje boljih uvjeta i životnih prilika za stanovnike Venezuele, odlučio sam podržati ovu rezoluciju koja osuđuje korupciju i nasilje koji su sastavni dio Madurovog režima.

2020/07/09

. – Donošenje dostatnih i pravovremenih politika zapošljavanja velik su izazov za svakog političkog aktera, posebno za one u novijim državama članicama. Pandemija koronavirusa značajno je usložila stanje na tržištu rada, posebno za one najranjivije skupine, poput mladih.Ovom rezolucijom donose se smjernice za politike zapošljavanja država članica. Njome se posebno ističe potreba da Unija i države članice razrade i provedu učinkovitu i usklađenu strategiju u ovom kontekstu, koordinirajući svoje aktivnosti i u okviru europskog semestra te poštujući nadležnosti iz osnivačkih ugovora.Posebno valja raditi i na poboljšavanju uvjeta na slabije plaćenim poslovima, koji su često nužni za svakodnevno funkcioniranje društva. Navodi se kako neki od instrumenata djelovanja mogu biti europski fondovi i kvalitetne obrazovne politike, a ističe se i važnost ulaganja u daljnju digitalizaciju te održiv razvoj, kao i artikuliranje poticajnih poreznih sustava. Politike se trebaju donositi posebno vodeći računa o demografskim pokazateljima te ravnoteži između privatnog i poslovnog života. Revidiranje smjernica vršit će se na godišnjoj razini.Pri definiranju predmetnih politika, potrebno je voditi dijalog sa svim socijalnim partnerima, poput sindikata i organizacija civilnog društva.Ovu rezoluciju smatram dobrim doprinosom kreiranju potrebnih politika na području zapošljavanja te sam iz tog razloga podržao njen prijedlog.

2020/07/10

. – Problem sofisticiranog sustava pranja novca kojima se financiraju kriminalne aktivnosti i teroristička djelovanja ne poznaje državne granice. Kako bi se Europska unija tome što bolje suprotstavila, Europska je komisija izdala akcijski plan za borbu protiv pranja novca, prvenstveno kako bi se uspostavila nova metodologija kojom se identificiraju one visoko rizične treće zemlje gdje je financiranje terorizma i pranje novca ozbiljan problem.Opće je poznato kako novac stečen organiziranim kriminalnim aktivnostima u velikom broju slučajeva prolazi kroz bankarski sustav. Neke od ključnih mjera koje bi ovu praksu učinile manje učinkovitom jest kažnjavanje trećih zemalja koje nisu u stanju surađivati oko visoko profiliranih europskih istraga oko pranja novca. Također, nužno je suzbiti svaku mogućnost kupovanja europskih putovnica kroz razne investicijske mehanizme (citizenship by investment (CBI) or residency by investment (RBI)), jer je dokazana uska veza između pranja novca i takve prakse u pojedinim državama članicama.Kako bi se Europska unija snažno i odlučno suprotstavila ovim kriminalnim aktivnostima nužno je dodatno osnažiti mandat i osigurati adekvatna financijska sredstva za ured Europskog javnog tužitelja, te Europola.Podržao sam rezoluciju Parlamenta koja poziva na beskompromisnu borbu protiv pranja novca, te bolju koordiniranost između europskih i državnih agencija.

2020/07/10

. – Europski su građani vrlo zabrinuti zbog negativnih posljedica klimatskih promjena. 38 % ispitanika u istraživanju Eurobarometra objavljenom u prosincu 2019. izjavilo je da su klimatske promjene i zaštita okoliša glavni politički izazovi na europskoj i nacionalnoj razini.Green deal koji je predstavila Europska komisija najambiciozniji je europski odgovor na klimatske promjene, ali isto tako je i prilika za promišljanje o utjecaju drugih europskih programa na okoliš.Obrazovanje je neophodno za podizanje i formiranje svijesti odgovornih građana i osposobljavanje sljedeće generacije ljudi (istraživača, inženjera, znanstvenika i tehničara) koji će osigurati ekonomsku tranziciju.Tri spomenuta programa od iznimne su važnosti jer većina njihovih korisnika predstavlja sljedeću generaciju europskih građana, ali i jer imaju snažan utjecaj na društvene izazove.Kako bismo osigurali efikasniju i bolju borbu s klimatskim promjenama, ali ujedno pružili snažnu podršku europskim programima usmjerenim na mlade, podržao sam ovu rezoluciju.

2020/09/14

. – Svrha ove rezolucije je procijeniti i predložiti mjere za djelovanje EU-a na zaštiti i obnovi svjetskih šuma, kao odgovor na komunikaciju Komisije o ovoj temi iz 2019. godine. Nužan je uravnotežen pristup zaštiti, obnovi i održivom gospodarenju šumama na globalnoj razini.Rezolucija poziva na poboljšanu provedbu Uredbe EU-a o drvetu, uspostavu Europskog sustava za geodetsko mjerenje i očuvanje šuma za poboljšano globalno praćenje i ocjenu te na bolju zaštitu šuma i nadzor u slučajevima trgovinskih i investicijskih ugovora. Traži se i jača uloga privatnog sektora, veća usredotočenost na situacije u kojima dolazi do krčenja šuma te uzimanje u obzir položaja malih i srednjih poduzeća u tom sektoru.Budući da ukupna površina šuma i šumskih zemljišta u Hrvatskoj iznosi 47 % kopnene površine države, one predstavljaju veliko prirodno bogatstvo za našu zemlju i zbog toga podržavam ovu rezoluciju kojoj je cilj zaštita i obnova svjetskih, pa tako i hrvatskih šuma.

2020/09/15

. – Masovna ulaganja u digitalnu i zelenu transformaciju u ovom povijesnom planu oporavka trebali bi biti ključni pokretač rasta i nade za Europu nove generacije.U ovoj krizi bez presedana, to neće biti moguće bez vjerodostojnog plana otplate. Iz tog je razloga reforma vlastitih sredstava preduvjet za uspjeh čitavog paketa. Snažna poruka Europske solidarnosti prema onima koji su ovom krizom najpogođeniji mora biti potkrijepljena porukom odgovornosti prema svim Europljanima, a posebno prema mladima. Trebamo brzi odgovor i brzu ratifikaciju kako bi poslodavci, radnici, poljoprivrednici, ali i drugi primatelji sredstava mogli iskoristiti sve prednosti koje im ovaj paket pomoći pruža, u najkraćem mogućem roku.Istodobno, ne smijemo žrtvovati naše dugoročne prioritete i ulaganja. Tri desetljeća nakon posljednjeg predstavljanja novih vlastitih sredstava, porez na plastični otpad je važan prvi korak, ali sigurno nije dovoljno za održivost otplate. Trebamo jasan i pravedan plan otplate, jer bi u suprotnom smanjivanje sredstava u najuspješnijim Europskim programima ugrozilo budućnost nove generacije Europljana, a to svakako ne bi trebao biti cilj.Kako bismo osigurali potuni učinak predloženih financijskih paketa potrebna je pravovremena realizacija i zato sam odlučio glasati za ovaj nacrt koji omoguće robustan odgovor na ovu krizu bez presedana.

2020/09/16

. – Rezolucija Europskog parlamenta o provedbi Sporazuma o pridruživanju između EU-a i Gruzije treće je ovakvo godišnje izvješće. Poseban naglasak se stavlja na napredak koji je Gruzija ostvarila na području reformi, kojima se jačaju demokracija, vladavina prava, ljudska prava i temeljne slobode.Isto tako izražava zabrinutost zbog nedavnih sudskih postupaka protiv oporbenih političara, zbog kojih je došlo do narušavanja povjerenja između vladajuće stranke i oporbe. Rezolucija također poziva države članice EU-a da Gruziju priznaju kao sigurnu zemlju podrijetla kako bi se ubrzao zahtjev za izdavanjem viza.Budući da su Gruzija i EU, kao pridruženi partneri, predani promicanju političkog pridruživanja i gospodarske integracije koji se temelje na zajedničkim vrijednostima i načelima, budući da gruzijsko društvo i dalje snažno podupire europske težnje te zemlje i približavanje EU-u, ovu rezoluciju smatram dobrim doprinosom u daljnjem procesu pridruživanja između Gruzije i EU-a te sam je iz tog razloga odlučio podržati.

2020/09/16

. – Glavni cilj uspostave Fonda za pravednu tranziciju jest potpora onim regijama koje su značajno ovisne o ugljenu i sličnim industrijama kako bi se lakše nosile s ekonomskim, socijalnim i ekološkim rezultatima tranzicije.Proračun koji je predložila Komisija iznosi oko 44 milijarde EUR. Ključne stavke su proračun fonda i opseg potpore, posebno u odnosu na mogućnosti financiranja ulaganja u prirodni plin.Budući da je tranzicija prema klimatski neutralnom i kružnom gospodarstvu jedan od najvažnijih europskih ciljeva politike odlučio sam podržati amandmane koje je Europski parlament donio o uspostavi Fonda za pravednu tranziciju upravo zbog toga što će Fond imati ulogu u ublažavanju negativnih posljedica tranzicije te da ni jedna od država članica i njihovih regija ne bude izostavljena.

2020/09/16

. – Romsko stanovništvo čini jednu od najvećih etničkih manjina u Europi. Istraživanja su pokazala da znatan dio osoba romskog podrijetla u Europi živi u izrazito nesigurnim uvjetima, kako u ruralnim tako i u urbanim područjima te u vrlo lošim socioekonomskim okolnostima.Većina romskog stanovništva uskraćena je za svoja temeljna ljudska prava u područjima života što je u suprotnosti s temeljnim vrijednostima Europske unije. Trenutačna situacija i izbijanje pandemije koronavirusa dodatno je pogoršalo stanje romske nacionalne manjine te je razotkrilo neuspjeh nekih država članica EU-a u rješavanju situacije svoje romske populacije.Svaka osoba bez obzira na svoju nacionalnu pripadnost zaslužuje uživati temeljne ljudske slobode i prava koji su zagarantirani Poveljom Europske unije o temeljnim pravima te Općom deklaracijom o ljudskim pravima.Podržao sam ovu rezoluciju jer je smatram još jednim pozitivnim korakom u rješavanju situacije romske nacionalne manjine u Europi.

2020/09/17

. – Svrha ove rezolucije o izmjeni proračuna (DAB) br.8 za 2020. godinu je osigurati 6,2 milijardi eura odobrenih sredstava za plaćanje za Instrument za hitnu potporu (ESI) za financiranje proizvodnje cjepiva protiv Covid-a 19 u EU-u te za koheziju nakon usvajanja Investicijske inicijative plus kao odgovora na koronavirus (CRII+).Zbog dinamike pregovora o cjepivima s farmaceutima, postoji rizik da Komisija sredinom rujna ostane bez sredstava za ESI. Usvajanje DAB-a br. 8 na plenarnoj sjednici u rujnu bilo je neophodno kako bi se osigurala dostupnost sredstava za financiranje, stoga je zatražena, prema čl. 163. Poslovnika, primjena hitnog postupka.U Komisijinoj strategiji za cjepiva vidljiv je dogovor s državama članicama za zajedničko djelovanje na razini EU-a i planirani centralizirani pristup na razini EU-a za osiguranje materijala i potpore za razvoj cjepiva.Da bi se to moglo ostvariti, potrebne su izmjene i dopune proračuna te radi toga podupirem ovu rezoluciju.

2020/09/17

. – Europska kulturna i kreativna industrija stvara približno 4% BDP-a i 8,7 milijuna radnih mjesta u Europi. Štoviše, uspješnost sektora izravno utječe na turizam i promet. Kulturni turizam čini gotovo 40% europskog turizma.Zbog mjera uvedenih radi prevencije širenja bolesti Covid-19, kulturni i kreativni sektor (CCS) teško su pogođeni. EU pruža državama članicama dodatne izvore financiranja kako bi se pomoglo ljudima koji su ekonomski pogođeni pandemijom. Velika većina političkih grupacija pozdravila je inicijativu za uključivanje sektora u europski plan oporavka i uključivanje malih i srednjih poduzeća iz područja sektora u SURE (program privremene podrške Komisije za ublažavanje rizika nezaposlenosti u hitnim slučajevima).Postignut je kompromis kojim se poziva Komisiju i države članice da se za kulturne i kreativne sektore i industrije, u skladu s njihovim posebnim potrebama, izdvoji najmanje 2% sredstava koji su u Mehanizmu za oporavak i otpornost namijenjeni oporavku. Taj postotak treba odražavati važnost kulturnih i kreativnih sektora i industrija za BDP EU-a.Stoga podržavam ovu rezoluciju.

2020/09/17

. – Nakon povećanja broja slučajeva COVID-19 od lipnja došlo je do neusklađenih mjera koje su države članice poduzimale tijekom ljeta kako bi zaustavile širenje virusa, što je negativno utjecalo na slobodu kretanja i Schengen. Unutarnje granice Europske Unije nužno je držati otvorenima za nesmetani protok roba i usluga unutar EU-a i Europskog gospodarskog prostora jer bi zatvaranje unutarnjih granica moglo imati štetne posljedice.Prošle je godine Europska komisija Hrvatskoj dala zeleno svjetlo za pristup Schengenskom prostoru. Na važnost poduzimanja daljnjih koraka upozorio je i Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (LIBE) koji je u rezoluciji pozvao države članice Europske unije da učine potrebno za primanje Hrvatske, Bugarske i Rumunjske. Europa kakvu poznajemo ne postoji bez slobodnog kretanja ljudi i robe i zato je od iznimne važnosti poduzimanje potrebnih koraka za primanje Hrvatske, Bugarske i Rumunjske u Schengen.Zbog dobrobiti hrvatskih građana i njihovih mogućnosti punopravnog uživanja svih prednosti članstva u Europskoj uniji, kao što su putovanje bez unutarnjih graničnih kontrola, snažnija ekonomska suradnja između država članica i uspješnija zaštita vanjskih granica, podržao sam ovu rezoluciju.

2020/09/17

. – Uspostava zajedničke obrambene strategije EU-a sada je potrebna više nego ikad u kontekstu višestrukih i rastućih sigurnosnih prijetnji. Upravo zato daljnja integracija Stalne strukturirane suradnje (PESCO) predstavlja važan korak u ostvarenju cilja zaštite Europe i njezinih građana.PESCO bi trebao ojačati sposobnost EU-a da djeluje kao pružatelj međunarodne sigurnosti kako bi učinkovito i vjerodostojno pridonio međunarodnoj, regionalnoj i europskoj sigurnosti. Također, povećanjem interoperabilnost i učinkovitosti obrambene potrošnje, te smanjenjem dupliciranja, prekomjernog kapaciteta i nekoordinirane nabave u konačnici čini cijeli sustav transparentnijim i prilagodljivijim novim ugrozama.Zajednička suradnja zemalja članica EU-a na području zaštite i sigurnosti predstavlja dodatno osiguranje za slučaj elementarnih nepogoda, migracijskih izazova, ekoloških i drugih prijetnji s kojima bi se i Hrvatska mogla suočiti.Podržavam ovu preporuku radi svih navedenih prednosti za sve zemlje članice, uključujući i Hrvatsku.

2020/10/20

. – S obzirom na to da građani Bjelarusa dijele zajedničku europsku baštinu i kulturu s izravno susjednim trima državama članicama EU-a, posljednja politička događanja bi mogla izravno utjecati na EU. Naime, posljednji predsjednički izbori održani u kolovozu ove godine samo su nastavak demokratskog deficita koji prevladava u toj zemlji još od 1994. godine. Ograničenja elementarnih ljudskih prava nastavila su se i poslije izbora u obliku sprječavanja okupljanja i političkog progona članova oporbe.Preporuka jasno osuđuje negiranje volje građana za promjenama koja je izražena na izborima u kolovozu, primjenu smrtne kazne te se naglašava važnost nastavka procesa pristupanja Bjelarusa Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) i jačeg uključivanja mladih u programe mobilnosti ERASMUS+.Podržao sam ovu preporuku jer sadržava jedinstveni stav Europske unije o sustavnom zanemarivanju ljudskih prava i temeljnih sloboda građana Bjelarusa kojem se moramo snažno suprotstaviti.

2020/10/21

. – Ugovor o neširenju nuklearnog oružja (NPT) nedvojbeno je najvažniji međunarodni instrument za reguliranje nuklearnog režima u posljednjih 50 godina te je kao takav temelj strateške stabilnosti na globalnoj razini i nezamjenjiva obrana od opasnosti od širenja nuklearnog oružja.Jednako tako važno je da se odredbama NPT-a podupire pravo država da upotrebljavaju nuklearnu energiju u miroljubive svrhe i da sudjeluju u razmjeni opreme, materijala te znanstvenih i tehnoloških informacija o miroljubivoj uporabi nuklearne energije, uz istodobno povlašteno postupanje prema državama bez nuklearnog oružja te uzimanje u obzir potrebe zemalja u razvoju.Neširenjem nuklearnog naoružanja, odnosno njegovom maksimalnom nadzoru, možemo održati temelje mira i sigurnosti koji su stvoreni nakon hladnog rata, stoga sam podržao ovu rezoluciju.

2020/10/21

. – Pristup kvalitetnom obrazovanju te cjeloživotnom učenju temeljno je ljudsko pravo te je kao takvo nužno za razvijanje novih vještina i aktivno sudjelovanje u društvu.Prema podacima Europske komisije, čak 65 % djece koja danas kreću s osnovnoškolskim obrazovanjem vjerojatno će raditi poslove koji još ne postoje, dok 43 % radno sposobnih građana EU-a nema gotovo ni jednu digitalnu vještinu.Kako bi smanjila dodatne negativne posljedice na obrazovne procese, Europska unija mora osigurati adekvatna sredstva kako bi se u ovim neizvjesnim vremenima osigurala adekvatna informatička oprema za djecu i nastavnike te posebno ugrožene skupine unutar obrazovnih procesa. Također, ne smijemo odustati od povećanja sredstava za najuspješnije europske programe, poput Erasmus+.Obrazovne ustanove imaju mnogo širu društvenu i odgojnu ulogu te doprinose tjelesnom i mentalnom zdravlju učenika. Pokazalo se da nedostatak izravne interakcije učenika/studenata s nastavnicima često utječe na njihov osjećaj dobrobiti i mentalno zdravlje. Stoga su u ovim posebnim okolnostima nastavnici i drugo obrazovno osoblje često preopterećeni i njihovu radu treba dati veću podršku i priznanje.Podržavam ovu rezoluciju i njene jasne poruke o budućnosti europskog obrazovanja, obrazovnih procesa i cjeloživotnog učenja.

2020/10/21

. – Pandemija uzrokovana bolešću COVID-19 prouzročila je najdublju ekonomsku recesiju u povijesti EU-a, te posljedice koje negativno utječu na europsko tržište rada, što će posebno utjecati na mlade, žene i radnike na niskokvalificiranim radnim mjestima.U ovom neizvjesnom vremenu ključno je zadržati radna mjesta, stoga rezolucija poziva države članice da promiču fleksibilne radne uvjete kako bi se radna mjesta očuvala te ih potiče da stvore i nove mogućnosti zapošljavanja, među ostalim putem javnih ulaganja i programa zapošljavanja.Nadalje, pandemija je ukazala da se beskućništvo može smatrati jednim oblikom socijalne i javnozdravstvene krize na koji je potrebno posebno obratiti pozornost. Parlament ovom rezolucijom potiče države članice da omoguće pristup stanovanju beskućnicima i pruže održiva rješenja kako bi se do 2030. iskorijenilo beskućništvo, imajući u vidu da su već mnoge države članice poduzele izvanredne mjere za rješavanje ovog problema.Podržao sam ovu rezoluciju jer Europska unija samo odlučnim i koordiniranim odgovorom može doprinijeti ublažavanju socijalnih posljedica trenutačne krize.

2020/10/21

. – Poljoprivreda je važna prije svega zbog osiguranja dovoljnih količina kvalitetne hrane, zadržavanja gospodarske aktivnosti i zapošljavanja u ruralnim područjima.U provedbi Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) potrebno je osigurati dovoljnu razinu fleksibilnosti za osmišljavanje i realizaciju pojedinačnih ciljeva na nacionalnoj razini.S obzirom na to da ZPP ima središnju ulogu u razvoju ruralnih područja EU-a, proračun za ZPP potrebno je zadržati barem na istoj razini kao za proračunsko razdoblje 2014. – 2020. Nužno je racionalizirati upravljanje ZPP-om te znatno smanjiti administrativno opterećenje, posebno za krajnje korisnike, a države članice bi trebale snositi veću odgovornost u pogledu načina na koji ispunjavaju ciljeve.Kako bi ZPP bio uspješan, potpora dohotku trebala bi biti usmjerena na aktivne poljoprivrednike, a s tim u vezi bi se trebala utvrditi okvirna definicija „aktivnog poljoprivrednika” koja treba doprinijeti očuvanju modela obiteljske poljoprivrede koji postoji u Uniji.Podržavam ovaj prijedlog jer, među ostalim, njegovim izglasavanjem dajemo jasan signal svojim poljoprivrednicima da im osiguravamo maksimalnu potporu, uz jasnija pravila i manje birokracijskog tereta.

2020/10/23

. – U Europskom parlamentu usvojeno je Izvješće o održivijem jedinstvenom tržištu za poduzeća i potrošače, uz jasnu podršku HDZ-ovih zastupnika.Originalni tekst izvješća rezultat je dugotrajnih pregovora svih parlamentarnih skupina, te predviđa niz konkretnih mehanizama koji za cilj imaju unaprijediti zaštitu potrošača u Europskoj uniji, između ostalog i zabranom programiranog kvarenja proizvoda te uspostavom prava na popravak proizvoda. Predloženi amandmani na originalni tekst nisu ponudili ništa značajno više u odnosu na ono što je već ranije bilo dogovoreno između zastupnika u Odboru za unutarnje tržište koji se bave tom vrlo važnom temom.Osim zabrane programiranog kvarenja proizvoda Izvješće predviđa i uspostavu prava na popravak proizvoda. Potrošačima bi tako prilikom kupnje trebale biti dostupne informacije o pojedinostima proizvoda što uključuje i informacije o dostupnosti zamjenskih dijelova ali i očekivanom vremenu trajanja proizvoda.Od Europske komisije očekujemo da će u novoj petogodišnjoj Strategiji za potrošače već iduće godine predstaviti zakonodavni prijedlog koji će imati za cilj zaštiti potrošače od ranog zastarijevanja proizvoda.

2020/11/25

. – Europska unija se do 2030. godine obvezala podržati provedbu ciljeva održivog razvoja u partnerskim zemljama u razvoju.No, trenutna pandemija COVID-19 pooštrila je geopolitičko suparništvo između globalnih lidera, posebice u kontroli resursa. Trenutna kriza uzrokovana pandemijom COVID-19 prouzročit će velike ljudske i financijske gubitke, posebno na afričkom kontinentu koji je već pogođen dugotrajnom humanitarnom, zdravstvenom i gospodarskom krizom.Zbog navedenog, razvojna suradnja mora ostvariti stvarni učinak koji će omogućiti postignuće ciljeva održivog razvoja u partnerskim zemljama Europske unije. S obzirom na disparitet između financiranja i limitirani napredak u održivom razvoju, podržao sam ovo Izvješće koje poziva na strateški način iskorištavanja zajedničkog financijskog potencijala i znanja svih institucija i država članica Europske unije.

2020/11/25

. – Europski parlament jedina je institucija Unije čije se članovi biraju neposredno od građana i zato je iznimno važno govoriti o procesu njegovog izbora.Rekordnih 200 milijuna birača, koji su prošle godine glasovali diljem Europe, dalo je povjerenje zastupnicima da ih u njemu predstavljaju. Ohrabrujuće je da raste svijest o važnosti sudjelovanja u demokratskom životu Europe, osobito kod mladih. Jednako tako, danas je jasnije nego ikada prije kako su mnogi izazovi vidljivi u ovom kontekstu i moramo ponuditi precizan odgovor na njih.Rezolucija donosi pregled prošlih europarlamentarnih izbora, uz posebni naglasak na buduće izazove. Između ostalog, njome se ističe zadovoljstvo ukupno većom izlaznošću birača u odnosu na prethodne cikluse, ali uz napomenu kako se ona još uvijek značajno razlikuje od države do države te poziva na daljnje iskorake u tom kontekstu. Nadalje, govori se o potrebi većeg stupnja harmonizacije izbornih pravila, kao i nužnosti veće zastupljenosti žena u Parlamentu. Otvaraju se i teme strateškog smjera europske demokracije, poput promišljanja o zasad neuspješno realiziranom načelu spitzen kandidata ili borbe protiv dezinformacijskih kampanja, koje se javljaju tijekom ključnih izbornih procesa.Smatram kako ova Rezolucija na kvalitetan način postavlja raspravu po ovoj temi te sam podržao njen prijedlog.

2020/11/25

. – Europski uhidbeni nalog je pojednostavljeni prekogranični postupak sudske predaje u svrhu kaznenog progona ili izvršenja kazne zatvora ili naloga za pritvor.Glavna značajka jest da nalog izdan u jednoj državi članici postaje važeći na cijelom teritoriju Europske unije. Izvješće podupire prekograničnu pravosudnu i policijsku suradnju kako bi se pridonijelo cilju Europske unije da se razvije i održi područje slobode, sigurnosti i prava u korist svih građana, kako stoji u članku 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.Manji broj pitanja koji je otvoren oko naloga ne dovode u pitanje njegovu uspješnu primjenu. Nadogradnja i potencijalne korekcije trebale bi zasigurno dodatno ojačati njegovu primjenu, kao što je primjena naloga u području kibernetičke sigurnosti ili izbjegavanja fiskalne odgovornosti.Podržavam ovu rezoluciju jer je Europski uhidbeni nalog dokazano uspješni mehanizam, temelj za uzajamno poštovanje i suradnju sudbenih i policijskih vlasti u Europskoj uniji.

2021/01/20

. – Europska unija je 2018. godinu proglasila godinom kulturne baštine (EYCH) koja se usredotočuje na održavanje turizma, digitalizaciju kulturnih dobara, zaštitu kulturnih dobara i zaštitu jezika.Dokazalo se da je EYCH održiva inicijativa koja je okupila Europljane i omogućila slavljenje zajedničkih europskih korijena.Izvješće naglašava sve veću važnost digitalizacije kulturne baštine, kako bi se tijekom pandemije građanima omogućio veći doticaj s kulturom općenito. Uz to, poziva na jaču stratešku suradnju između Europske unije i drugih međunarodnih organizacija, poput UNESCO-a i Vijeća Europe, kako bi se bolje koordinirali napori pri očuvanju kulturnih dobara te razmjene stručnih mišljenja.Kulturni turizam ima važan ekonomski utjecaj na sve europske država, pa tako i na Hrvatsku, stoga je neophodno podržati one inicijative koje promoviraju važnost kulture u raznim gospodarskim granama.

2021/01/20

. – Umjetna inteligencija pred zakonodavce stavlja velike izazove na raznim područjima.Neka od posebno osjetljivih područja razmatraju se ovim izvješćem, poput primjene sustava modernih tehnologija u vojnom sektoru te u zdravstvenom, pravosudnom, prometnom i onom međunarodnog privatnog prava. Predloženim se dokumentom, između ostalog, ispravno ističe kako sustavi umjetne inteligencije moraju biti pod znatnim ljudskim nadzorom, poštujući sve norme međunarodnog prava, posebno u kontekstu LAWS sustava i obrane te u sektoru zdravstva i pravosuđa. Komisija se poziva da potiče istraživanja s ciljem uočavanja mogućnosti dodatne pomoći ovih sustava pri različitim katastrofama i očuvanju mira.Jednako tako, ističe se kako je nužno osigurati što je moguće veći stupanj tehnološke neovisnosti razvijajući domaću tehnologiju, posebno u pogledu otpornosti kritične infrastrukture i obrambenog sektora. Nadalje se naglašava kako je ključno zaštititi osobne podatke u zdravstvenom sektoru, kao i spriječiti širenje dezinformacija putem manipulativnog sadržaja, poput deep fake uradaka. Govoreći o prometu, apostrofira se važnost modernih tehnologija u podizanju učinkovitosti i planiranju. Naposljetku, nužno je da Unija potiče pitanja donošenja pravila koja poštuju temeljna prava na svim relevantnim međunarodnim forumima.Smatram kako predložene odredbe na ispravan način artikuliraju smjerove za rješavanje otvorenih pitanja na ovom području te sam prijedlog Rezolucije i podržao.

2021/01/20

. – Godišnje Izvješće o zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politiku usvojeno je u okolnostima pandemije i rastućih međunarodnih izazova.U tom kontekstu, potpuno je jasno kako niti jedna država članica nema dovoljno kapaciteta i resursa samostalno i učinkovito suočiti se s novim međunarodnima izazovima, poput kibernetičke nesigurnosti i sve prisutnijim zdravstvenim izazovima. S druge strane, Europska unija uz snažniju političku volju država članica može adekvatno zagovarati vanjskopolitičke ciljeve EU-a, a posebice manjih država članica.Izvješće naglašava pozitivnu ulogu Europske unije kao pouzdanog svjetskog partnera u promoviranju multilateralnog okvira dogovora, posrednika u rješavanju sukoba i snažnog zagovaratelja svjetske stabilnosti. Također, Europski parlament treba na značajan način sudjelovati u strateškom upravljanju i kontroli novih vanjskih instrumenata financiranja u suočavanju s posljedicama pandemije.Podržavam ovo izvješće koje jasno artikulira vanjske i sigurnosne prioritete Europske unije.

2021/01/20

. – U Europskom parlamentu usvojeno je Izvješće o pristojnom i povoljnom stambenom smještaju za sve.Pristup dostojnom stanovanju povezan je s općom krizom pristupačnosti u mnogim dijelovima Europe te kao urbanom i društvenom fenomenom. Situacija se dakako razlikuje od regije do regije, no ostaje činjenica da je pandemija COVID-19 uzrokovala dodatno pogoršanje stambenog pitanja u mnogim dijelovima.Izvješće Parlamenta nastoji detektirati ključne probleme s kojima se građani susreću kada je u pitanju dostojno stanovanje. Posebna pozornost stavlja se na mlade generacije i važnost njihova pristupa stambenim kreditima, kako bi im to pomoglo prvi kupnji doma i zasnivanju obitelji.Ovo izvješće također nije zaboravilo spomenuti posebni problem s kojima se suočavaju oni građani čiji su domovi pogođeni prirodnim katastrofama, poput razornih potresa u Hrvatskoj, te naglašava pomoć koju je nužno osigurati regijama pogođenim težim katastrofama.Stambeno pitanje prije svega je pitanje privatnog vlasništva, te se kao takvo treba tretirati u nacionalnom i europskom okviru. Pritom poduzeti korake kako bi se izbjegle umjetne krize na stambenom tržištu koje dovode do nekontroliranih cijena i produbljivanja stambenih kriza.Podržao sam ovo izvješće jer smatram da je iskazalo dobar korak prema rješavanju mnogih pitanja oko dostojnog i pristupačnog stambenog zbrinjavanja.

2021/01/21

. – Razorni potresi koji su pogodili Hrvatsku nikoga nisu ostavili ravnodušnim.Stoga je Europski parlament prihvatio inicijativu hrvatskih zastupnika te rezolucijom izrazio punu solidarnost i podršku hrvatskim građanima koji su izgubili svoje bližnje, svoje domove te proživjeli velike traume, kao i vlastima, nadležnim službama i svim volonterima koji su pravovremeno reagirali i pomogli u ovim teškim i izazovnim trenucima.U zajedničkoj rezoluciji ističe se da potresi koji su pogodili Hrvatsku ostavili snažne socioekonomske i infrastrukturne posljedice koje će imati dugoročne psihološke posljedice na stanovništvo. Rezolucija poziva Europsku komisiju da u suradnji s europskim i hrvatskim institucijama osmisli brzi način distribucije financijske i druge pomoći kako bi se osigurala obnova i oporavak pogođenih područja.Aktivacija Europskog mehanizma civilne zaštite pokazala je da Hrvatska nije sama, a da će najsnažnija financijska pomoć doći kroz Europski fond solidarnosti. Radi svega navedenog, te posebno osjetljive teme za najmlađu državu članicu i njene građane, ova rezolucija prošla je uz jednu od najvećih potpora zastupnika Europskog parlamenta.

2021/01/21

. – Izvješćem o strategiji Europske unije za promicanje obrazovanja djece u svijetu izražava se priznanje svim zaposlenim u obrazovnim sustavima koji su se brzo prilagodili novim uvjetima rada prouzrokovanim pandemijom.Izvješće također ističe važnost ponovnog otvaranja škola nakon učenja na daljinu i pružanja potpore nastavnicima pri pomaganju djeci u što bržem povratku navikama učenja u školskom ambijentu koji su važni za opći socijalni i individualni napredak djece.Ovim Izvješćem naglašava se važnost osiguravanja jednakog prava obrazovanja i obiteljima s niskim prihodima, za djecu iz ruralnih područja, kao i izbjeglicama, marginaliziranim grupama, djeci s poteškoćama, djeci u alternativnoj skrbi i djeci u pritvorskim mjestima , kao i onoj djeci bez pristupa internetu.Podržavam ovo Izvješće jer njegovim izglasavanjem dajemo potporu i onim najmlađima u našem društvu i budućim generacijama, na koje je pandemija ostavila neizbrisive tragove, poglavito kroz sustav obrazovanja.

2022/05/03

. – Kao jedna od najvažnijih sigurnosnih agencija Europske unije uloga Europola fundamentalna je za sigurnost i dobrobit svih europskih građana, bilo da se radi o borbi protiv organiziranog kriminala, terorizma ili krijumčarenja dobara.Ojačanim mandatom Europol je u mogućnosti ostati u koraku sa svim rastućim sigurnosnim izazovima s kojima se Europa suočava, obrađivati velike i složene skupove podataka, kao i izravnu razmjenu informacija s privatnim strankama kako bi se riješila pitanja širenja digitalnog terorističkog sadržaja u kriznim situacijama i materijala o seksualnom zlostavljanju djece. Također, Uredba omogućuju Europolu učinkovitiju suradnju s trećim zemljama i Uredom europskog javnog tužitelja te predviđa agenciji pomoćnu ulogu u izdavanju informativnih upozorenja u Schengenskom informacijskom sustavu o o osobama koji predstavljaju terorističku prijetnju. Naposljetku, sustav zaštite podataka koje Europol koristi bit će u skladu s pravilima koja se primjenjuju na druge agencije Unije u području pravosuđa.Podržao sam ovu Uredbu jer jasno nadograđuje sigurnosnu razinu koja je trenutno potrebna Europskoj uniji u borbi protiv organiziranog kriminala i terorizma.

2022/05/04

. – Današnja odluka o zabrani motora s unutarnjim izgaranjem od 2035. godine dovest će do znatnog poskupljenja novih automobila i koštat će ljude tisuće radnih mjesta, što će ozbiljno ugroziti jednu od najključnijih europskih industrija.Klub Hrvatske demokratske zajednice u Europskom parlamentu glasovao je protiv ove uredbe jer smatramo da rješenje za učinkovito smanjenje emisija CO2 ne treba biti zabrana pristupačnih motora već pronalazak novih tehnologija i inovacija koje ne ugrožavaju industriju i potrošače, kao što su na primjer alternativna goriva.Osim činjenice da si ne mogu svi građani priuštiti električne i hibridne automobile, današnja odluka će direktno povećati europsku ovisnost o Kini i izvozu rijetkih zemnih plinova koji se koriste u punjivim baterijama za električne i hibridne automobile. Štoviše, većina zemalja članica još ni nema adekvatnu infrastrukturu koja bi mogla podržati masovno uvođenje električnih automobila na njihovo područje, što potvrđuje i podatak da će na europske ceste do 2030. godine biti potrebno uvesti 7 milijuna postaja za punjenje električnih automobila.Iako će građani i dalje smjeti koristiti stare automobile s motorima na unutarnje izgaranje, sada je potrebno osigurati da svi građani EU-a imaju podjednak pristup električnim i hibridnim automobilima, a ne samo par bogatih, zapadnih zemalja.

2023/02/14

Klub zastupnika Hrvatske demokratske zajednice u Europskom Parlamentu podržao je Direktivu kojom se usuglašuju pravila za težinu i dimenziju vozila diljem unutarnjeg tržišta Europske unije.Teškim teretnim vozilima godišnje se prevozi stotine milijardi tona dobara diljem Unije, što naglašava njihovu važnost za slobodno kretanje dobara unutar unutarnjeg tržišta. Usuglašavanjem pravila će se, stoga, umanjiti nepotrebna birokracija koja usporava protok robe i time izaziva porast cijena. Štoviše, uzimajući u obzir europske klimatske ciljeve i činjenicu kako su teška teretna vozila veliki zagađivači okoliša, podržali smo dodatne poticaje za privatni sektor i njihov prelazak na tehnologije koje ne zagađuju okoliš.Usuglašenost i pojednostavljenje direktive za težinu i dimenzije određenih vozila tako će omogućiti bolju cirkulaciju dobara kroz unutarnje tržište Europske Unije, potaknuti zelenu tranziciju i u konačnici povećati dobrobit svih građana.

2024/03/12

Sloboda medija jedna je od temeljnih postavki demokratskog društva. Klub zastupnika Hrvatske demokratske zajednice zato je podržao uvođenje Europskog akta o slobodi medija.Vjerujemo da su slobodni mediji i pluralizam temeljni dio demokracije. Ušutkavanje i politički progon novinara neprihvatljiv je. Rapidan razvoj tehnologije doveo je do unapređenja programa za špijuniranje računala i mobilnih uređaja koji se danas mogu zloupotrijebit protiv novinara i njihove neovisnosti.Ovaj Europski akt o slobodi medija uvest će potrebnu transparentnost za financiranje medija kako bi se moglo znati tko utječe na medije. Novinari imaju vitalnu ulogu u približavanju i objašnjavaju događanja u politici građanima, zbog čega imamo moralnu obvezu štitit ih. Europska unija nastavit će podržavati medijski prostor i sektor, izdvajajući povrh toga sredstva za istraživačke projekte i smanjenje dezinformacija.

2024/03/13

Akt o umjetnoj inteligenciji donosi usklađena pravila na zajedničkom europskom tržištu za ovu naprednu tehnologiju koja iz temelja mijenja svijet kakvog poznajemo. U takvim promijenjenim okolnostima novi okvir donosi se s ciljem zaštite temeljnih prava građana i potrošača u novoj digitalnoj eri, ali i poticanja inovacija.Ovaj akt, između ostalog, definira umjetnu inteligenciju u skladu s međunarodnim standardima, s naglaskom na strojnom i dubokom učenju. Uspostavlja se okvir za poticanje inovacija, s posebnim fokusom na mala i srednja poduzeća. U središtu se nalaze pravila za visokorizične sustave umjetne inteligencije, odnosno one čija uporaba nosi značajne rizike za zdravlje, sigurnost ili temeljna prava. Uspostavlja se i Europski odbor za umjetnu inteligenciju, tijelo koje će koordinirati primjenu zakonodavstva na europskoj razini, dok će nadzorne i izvršne ovlasti imati nacionalna tijela.Kao središnja tehnologija nove industrijske revolucije, umjetna inteligencija nepojmljivom brzinom mijenja naše društvo. Poput svih alata, ova napredna tehnologija može se koristiti za unaprjeđenje naših života, ali i za distopijske scenarije. Zato uspostavom jasnog okvira želimo iskoristiti sve mogućnosti te istovremeno minimizirati rizike. Europi su potrebni okvir povjerenja i pravna sigurnost, uz inovacije i konkurentnost – koje Aktom o umjetnoj inteligenciji želimo potaknuti.

2024/03/13

Uspjeh Europe u zaštiti temeljnih prava može se mjeriti i kroz njezinu sposobnost zaštite najranjivijih, prvenstveno djece. Stoga, u dječjim sobama nema mjesta za nesigurne igračke. Moramo se prilagoditi izazovima koje donose nove tehnologije i sve veći broj proizvoda dostupnih online.Ovdje je naš glavni prioritet zaštita djece kao naših najosjetljivijih članova društva. Nova pravila definiraju zabranjene kemikalije u dječjim igračkama, navodeći specifične tvari poput aluminija, barija i olova, s propisanim graničnim vrijednostima i smanjenjem maksimalno dopuštene razine za nekoliko od njih.Hrvatska demokratska zajednica snažno naglašava obitelj kao osnovnu jedinicu društva. Temeljni cilj lokalnih, nacionalnih i europskih politika trebao bi biti stvaranje poticajnog okruženja za obitelji i omogućavanje dostojanstvenog života svakog njezinog člana. U današnjem svijetu, djeca su izložena brojnim prijetnjama, kako u stvarnom, tako i u virtualnom prostoru. Stoga sam čvrsto podržao današnju odluku o ažuriranju sigurnosnih zahtjeva kojom igračke moraju zadovoljiti visoke sigurnosne standarde kako bi se prodavale na tržištu Unije, bez obzira na njihovo podrijetlo.

2024/03/13

Rezolucija Europskog semestra osvrće se na pitanja gospodarske stabilnosti, konkurentnosti i produktivnosti u Europskoj uniji, što su ključni interesi naših građana.Europska pučka stranka i Klub zastupnika HDZ-a u Europskom parlamentu zalažu se za politike koje potiču ekonomski rast, zapošljavanje i održivost. Podrška rezoluciji koja prepoznaje ove izazove i predlaže mjere za njihovo rješavanje stoga je neupitna.Siromaštvo i opasnost od energetskog siromaštva ozbiljni su problemi za čije rješavanje treba promicati socijalnu koheziju i osigurati socijalnu pravdu i solidarnost diljem svih dijelova Unije, kako urbanih tako i ruralnih.Europski semestar također stavlja naglasak na načelo supsidijarnosti, prema kojem se odluke trebaju donositi na najbližoj mogućoj razini građana. Smatramo da je uloga nacionalnih vlasti od iznimne važnosti u provedbi politika ekonomske stabilnosti te podržavamo potpore za većom koordinacijom između nacionalnih vlasti na regionalnoj i lokalnoj razini, što je pogotovo važno u pogledu zelene i digitalne tranzicije.

2024/03/13

76 Written explanations of Karlo RESSLER

ParlTrack - 2011-2024