Activities of Nikolina BRNJAC

P10_CRE-PROV(2024)10-09(3-0212-0000)

P10_CRE-PROV(2024)10-23(3-0412-0000)

P10_CRE-PROV(2024)10-23(3-0537-0000)

P10_CRE-REV(2024)10-24(4-0073-0000)

P10_CRE-REV(2024)11-25(1-0104-0000)

P10_CRE-REV(2024)11-26(2-0308-0000)

P10_CRE-REV(2024)11-26(2-0403-0000)

P10_CRE-REV(2024)11-28(4-0084-0000)

Sa zadovoljstvom sam glasala za ovu rezoluciju o mobilizaciji Fonda solidarnosti Europske unije kako bi se pomoglo regijama pogođenim teškim prirodnim katastrofama u Italiji, Sloveniji, Austriji, Grčkoj i Francuskoj. Ove katastrofe nanijele su ogromne štete, s procjenama vrijednosti u milijardama EUR, i duboko su utjecale na živote brojnih građana.Iako ova rezolucija pruža podršku za financijski odgovor na ove krizne situacije u državama članicama, također treba naglasiti da je to snažan izraz solidarnosti i podrške Europske unije prema svojim članicama. Time potvrđujemo svoju obvezu da budemo uz naše građane i one kojima je pomoć najpotrebnija. Ovom mobilizacijom šalje se jasna poruka da je Europska unija ustrajna u svojoj odlučnosti da pomogne građanima Europe u oporavku i obnovi.

Europski parlament izražava solidarnost s Republikom Moldovom i potvrđuje punu potporu njezinoj neovisnosti, suverenitetu i teritorijalnom integritetu.Ova rezolucija dolazi uoči nadolazećih predsjedničkih izbora i ustavnog referenduma o integraciji Moldove u Europsku uniju, a predstavlja snažnu osudu rastućih aktivnosti Ruske Federacije, proruskih oligarha i lokalnih aktera pod ruskim pokroviteljstvom, koji nastoje destabilizirati izborne procese, sigurnost i demokratske temelje Moldove te spriječiti njezin proeuropski put.Ovom rezolucijom pozivamo Europsku uniju i države članice da pruže svu potrebnu pomoć Moldovi kako bi ojačala svoje institucionalne mehanizme i sposobnost odgovora na hibridne prijetnje. Također, ponovno potvrđujemo svoju posvećenost budućem članstvu Moldove u Europskoj uniji i apeliramo na ubrzanje pregovora i postupaka nužnih za njezinu integraciju u jedinstveno tržište.Podržala sam ovu rezoluciju. Europski parlament odlučno podržava Moldovu na njezinom europskom putu i pri suočavanju s izazovima koje predstavlja rusko uplitanje.

Zajedno s Europskim parlamentom, izražavam zabrinutost zbog demokratskog nazadovanja u Gruziji, koje se pogoršalo ove godine, osobito uoči parlamentarnih izbora 26. listopada. Ovo nazadovanje uključuje kršenje slobode izražavanja, cenzuru medija te ograničavanje glasova oporbe. Potrebno je ispitati posljedice ovog demokratskog nazadovanja za donatorsku ulogu EU-a u Gruziji te da se sva sredstva koja Europska unija pruža gruzijskoj vladi zamrznu dok se ne ukinu ovi nedemokratski zakoni.Osuđujem komentare oligarha Bidzine Ivanišvilija i vodećih osoba gruzijske vlade koji prijete zabranom oporbenih stranaka, nazivajući ih „kriminalnom političkom silom”. Podsjećam da takva zastrašivanja ozbiljno ugrožavaju politički proces i slobodu izražavanja, doprinoseći stvaranju okruženja straha i nestabilnosti.Europski parlament poziva Komisiju i države članice da pozovu na odgovornost i uvedu sankcije svim pojedincima odgovornima za potkopavanje demokracije u Gruziji. Osim toga, poziva se gruzijska vlada da uvede sankcije protiv Rusije za njenu agresiju protiv Ukrajine, te da nastavi svoju dosadašnju politiku nepriznavanja okupiranih teritorija. Važno je da Gruzija poštuje svoju obvezu učinkovitog provođenja mjera kako bi se spriječilo zaobilaženje europskih sankcija.Ova situacija zahtijeva odlučnu reakciju kako bi se osiguralo da Gruzija ostane na putu demokratskih reformi i poštivanja europskih vrijednosti.

Komisija je u rujnu 20204. najavila zajam EU-a Ukrajini u iznosu od 35 milijardi eura kao dio plana partnera iz skupine G7.Paket se oslanja na izvanredne profite od zamrznute ruske imovine Ruske središnje banke s ciljem zadovoljenja hitnih financijskih potreba Ukrajine uslijed ruske agresije. U EU-u se nalazi oko 210 milijardi eura imovine Ruske središnje banke, koja je i dalje zamrznuta na temelju sankcija uvedenih zbog ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022. Vlade EU-a odlučile su odvojiti dobit od te imovine i upotrijebiti je za potporu vojnim naporima i obnovi Ukrajine.Shodno navedenom, pozdravljam uspostavu Mehanizma suradnje za zajmove, koji će omogućiti korištenje zamrznutih ruskih sredstava za otplatu međunarodnih kredita. Ovo je posebno važno s obzirom na procjene MMF-a da će Ukrajini u 2025. godini trebati dodatnih 38 milijardi dolara za održavanje financijske stabilnosti. Mišljenja sam da je potreban nastavak snažne potpore međunarodne zajednice kako bi se osigurala financijska stabilnost i demokratska budućnost Ukrajine te zaštitila temeljna načela međunarodnog prava.Budući da podržavam Ukrajinu u njezinoj borbi za demokratska prava i obranu od ruske agresije, podržala sam ovo Izvješće.

U skladu s Ugovorom o funkcioniranju Europske unije, države članice svoje ekonomske politike i promicanje zapošljavanja smatraju zajedničkim interesom i koordiniraju svoje djelovanje unutar Vijeća.Vijeće usvaja smjernice za zapošljavanje u kojima je navedeno da moraju biti usklađene sa širim smjernicama ekonomske politike. U 2022., smjernice su prilagođene nakon pandemije COVID-19, naglašavajući također pravednost u zelenoj tranziciji. Promjene su također odražavale najnovije političke inicijative, posebno u kontekstu ruske invazije na Ukrajinu. U 2023. smjernice su ponovo ažurirane, pri čemu su uvodne izjave prilagođene novom fokusu EU-a na ciljeve zapošljavanja, razvoj vještina i smanjenje siromaštva. Ove godine, smjernice su dodatno revidirane kako bi uključile veći naglasak na obrazovanje i osposobljavanje, kao i na nove tehnologije poput umjetne inteligencije i algoritamskog upravljanja. Također su uzeti u obzir prioriteti kao što su rad na platformama, dostupno stanovanje te rješavanje problema vezanih za radna mjesta i nedostatak kvalificirane radne snage, odražavajući tako ključne aspekte trenutnih političkih inicijativa.Stvaranje kvalitetnih radnih mjesta, rješavanja pitanja manjka radne snage u pojedinim sektorima, investiranje u obrazovanje i osposobljavanje te zaštita ranjivih skupina predstavljaju krucijalan korak u rješavanju sve većih izazova na tržištu rada, stoga sam podržala ovo Izvješće.

dijagnostički uređaji imaju ključnu ulogu u pružanju kvalitetne zdravstvene skrbi, ali Europska unija se još uvijek suočava s izazovima u osiguravanju njihove dostupnosti i pristupačnosti, čak i nakon donošenja novog zakonodavstva.Unatoč revidiranoj Uredbi, proizvođači se suočavaju s prekidima u opskrbi i poteškoćama u dobivanju potvrda za svoje uređaje, što posebno pogađa mala i srednja poduzeća, te dovodi do nestašica i nejednakosti u pristupu inovativnim medicinskim tehnologijama za pacijente u različitim dijelovima Europske unije. Stoga se u Rezoluciji poziva Komisija da do kraja prvog tromjesečja 2025. predloži delegirane i provedbene akte za Uredbu o medicinskim proizvodima i Uredbu o in vitro dijagnostičkim medicinskim proizvodima kako bi se riješili glavni izazovi i uska grla u provedbi zakonodavnih okvira te da predloži sustavnu reviziju svih relevantnih članaka tih uredbi.Budući da medicinski uređaji imaju ključnu ulogu u pružanju visokokvalitetne zdravstvene skrbi te izravan utjecaj na zdravlje, sigurnost i dobrobit pacijenata na području cijele Europske unije, podržala sam ovu Rezoluciju.

Trenutna situacija u Azerbajdžanu izaziva značajne zabrinutosti u vezi s kršenjem ljudskih prava i poštivanjem međunarodnog prava, posebno u kontekstu odnosa s Armenijom.U Rezoluciji se ističe da Azerbajdžan mora pokazati predanost svojim međunarodnim obvezama u području ljudskih prava te se podržavaju napori koji doprinose uspostavi mogućeg mirovnog sporazuma s Armenijom. Zbog trenutnih geopolitičkih tenzija i sukoba, od vitalne je važnosti osigurati zaštitu kulturnog naslijeđa u Gorskom Karabahu te promicati dijalog između zajednica kako bi se očuvao kulturni identitet. Neprestane napetosti između Azerbajdžana i Armenije, pogoršane vojnim sukobima i teritorijalnim sporovima, ističu hitnu potrebu za rješenjem koje poštuje ljudska prava i potiče mirnu koegzistenciju. Osim toga, u Rezoluciji se naglašava potreba za smanjenjem ovisnosti EU-a o azerbejdžanskoj plinskoj industriji. Također, pozivaju se institucije EU-a i države članice da nastave pružati pomoć Armeniji u rješavanju problema izbjeglica iz Gorskog Karabaha, a u tom pogledu poziva se EU da Armeniji pruži novi paket pomoći kako bi se armenskoj vladi pomoglo da odgovori na humanitarne potrebe izbjeglica.U skladu s navedenim, podržala sam ovu Rezoluciju.

U Rezoluciji Europski parlament izražava duboku zabrinutost zbog sve agresivnijeg ponašanja Kine prema Tajvanu i pokušaja da se naruši mir u regiji. Posebno zabrinjava povećan broj vojnih vježbi oko otoka i kontinuirani pokušaji Kine da izolira Tajvan od međunarodne zajednice.Također, u Rezoluciji se osuđuju postupci kineske vlade koja, koristeći pogrešno tumačenje UN-ove Rezolucije 2758, aktivno radi na blokiranju Tajvana u međunarodnim organizacijama. Dotična rezolucija ne definira Tajvan kao kineski teritorij, niti da je Tajvan ikada bio dio moderne Kine. Ovakvi pritisci ozbiljno ugrožavaju stabilnost regije i prava tajvanskog naroda.Podržavam poziv Europskog parlamenta da Europska unija i sve države članice pojačaju gospodarsku i tehnološku suradnju s Tajvanom te podrže njegovo sudjelovanje u ključnim međunarodnim organizacijama. Posebno je važno omogućiti Tajvanu pristup Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji i drugim važnim međunarodnim tijelima.Ova situacija zahtijeva jasnu i odlučnu reakciju međunarodne zajednice kako bi se zaštitila demokratska prava 23 milijuna stanovnika Tajvana i očuvao mir u indopacifičkoj regiji.U skladu s navedenim, podržala sam ovu Rezoluciju.

Europska unija, kao jedan od vodećih globalnih potrošača dobara i sirovina, prepoznala je svoju odgovornost u borbi protiv krčenja šuma i degradacije šumskih ekosustava. Ovi problemi izravno utječu na globalne klimatske promjene i gubitak bioraznolikosti, što je potaknulo Uniju na donošenje konkretnih mjera u sklopu europskog zelenog plana. Nova uredba uvodi sustav praćenja opskrbnih lanaca i izvještavanja o usklađenosti s EU standardima, s ciljem značajnog smanjenja negativnog utjecaja europske potrošnje na svjetske šumske ekosustave.Prijedlozi koje sam podržala ne mijenjaju samu prirodu uredbe, već osiguravaju realističniji vremenski okvir za njezinu implementaciju kroz produljenje roka primjene za 12 mjeseci. Ova odluka donesena je nakon povratnih informacija od strane građana i gospodarskih subjekata, koji su izrazili zabrinutost zbog kratkih rokova za prilagodbu novim pravilima. Produljenje implementacijskog razdoblja osigurat će svim dionicima dovoljno vremena za potrebne prilagodbe, čime se garantira učinkovitija i potpunija provedba novih standarda.

Izmjenom Statuta EIB-a se žele ukloniti postojeća zakonska ograničenja zaduživanja EIB-a, kako bi se njegovim upravljačkim tijelima (Upravljačko vijeće) omogućila potpuna autonomija nad ključnim alatima za upravljanje rizicima i pokazateljima zaduženosti te provedba širokog spektra ulaganja u skladu sa strateškim planom EIB-a (za razdoblje 2024. – 2027.) kroz učinkovitu mobilizaciju svih dostupnih sredstava.Navedenom bi izmjenom Upravljačko vijeće dobilo ovlaštenje da po potrebi izmjeni maksimalni omjer financijske poluge i time omogući plasman dodatnih sredstava u projekte u interesu EU-a. Konkretno, vijeće je u srpnju ove godine usvojilo odluku o povećanju omjera financijske poluge sa postojećih 250 % na 290 %, upravo kako bi moglo zadovoljiti predviđene potrebe za financiranjem.Izmjena Statuta je u skladu s preporukama G20 vezano za Okvir adekvatnosti kapitala multilateralnih razvojnih banka, gdje je ukazano na potrebu za uklanjanjem propisanih graničnih iznosa odobrenih kredita. G20 ukazuje da je mjerodavnim upravnim tijelima multilateralnih razvojnih banaka potrebno omogućiti autonomiju u upravljanju rizicima i pokazateljima zaduženosti. S obzirom da se izmjenom nadalje zadržava jednoglasnost i potpora svih država članica, te se ne ugrožava financijska disciplina ili smanjuje transparentnost u upravljanju javnim sredstvima, smatram predloženu izmjenu prihvatljivom.U skladu s navedenim, podržala sam ovo izvješće.

Konferencija UN-a o klimatskim promjenama (COP29), ključni globalni događaj koji okuplja predstavnike vlada i država, predstavnike privatnog sektora i civilnog društva, održat će se u Bakuu, Azerbajdžan, od 11. do 22. studenoga 2024. godine.Fokus sastanka bit će na identifikaciji globalnih napora u pogledu ubrzavanja istih u borbi protiv brojnih izazova koje uzrokuju klimatske promjene, što se ponajviše odnosi na nužnost povećavanja financijske podrške za borbu protiv klimatskih promjena, s posebnim naglaskom na ulaganja koja smanjuju štetne plinove i pomažu u rješavanju posljedica klimatskih promjena.Predmetna rezolucija daje jasan stav i smjernice za jačanje klimatskih mjera i zajedničkog cilja financiranja borbe protiv klimatskih promjena za razdoblje nakon 2025. godine. Rezolucija naglašava potrebu proširenja mehanizama određivanja cijena ugljika kako bi se ispunio temperaturni cilj Pariškog sporazuma te poziva da se u tu svrhu intenzivira međunarodna suradnja.Na konferenciji UN-a COP29 nužno je poslati jasan signal u smjeru nastavka preuzetih obveza na COP28 o postupnom napuštanju fosilnih goriva, te pozvati sve zemlje na ubrzavanje ukidanja subvencija za fosilna goriva te preusmjeravanje tih resursa prema klimatskim akcijama.U skladu sa navedenim, podržala sam predmetnu rezoluciju.

Europski parlament suočio se s hitnim pitanjem ruske „flote u sjeni” koja predstavlja dvostruku prijetnju - omogućava Rusiji zaobilaženje sankcija EU-a i time nastavak financiranja agresije na Ukrajinu te istovremeno ugrožava sigurnost i okoliš u europskim morima. Ova flota, koja često ne zadovoljava osnovne sigurnosne standarde, koristi se za transport ruske nafte usprkos uvedenim sankcijama i gornjoj granici cijene nafte, čime direktno potkopava napore međunarodne zajednice da ograniči financijske resurse dostupne ruskom režimu.Nova rezolucija predviđa uvođenje konkretnih sigurnosnih mjera i dodatnih sankcija usmjerenih specifično protiv ove flote. Cilj je zaustaviti dotok financijskih sredstava Rusiji preko europskih pomorskih puteva te istovremeno zaštititi mora i obalne ekosustave država članica od rizika koje predstavljaju ovi substandardni tankeri. Posebna pozornost posvećena je sprječavanju potencijalnih ekoloških katastrofa uzrokovanih mogućim izlijevanjem nafte iz tankera koji ne zadovoljavaju međunarodne sigurnosne standarde.Europska unija treba učiniti sve kako bi onemogućila zaobilaženje sankcija te sam stoga podržala ovu rezoluciju.

Europski parlament je izabrao novi Kolegij povjerenika za razdoblje 2024. – 2029., a nova Europska komisija je stupila na dužnost 1. prosinca 2024. Glasanju su prethodila pojedinačna javna saslušanja povjerenika od 4. do 12. studenoga tijekom kojih se ocjenjivala njihova prikladnost i sposobnost, završna evaluacija Konferencije predsjednika Parlamenta uz proglašenje postupka saslušanja zaključenim te rasprava s novoizabranom predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen o njezinom timu i programu koja se održala 27. studenoga neposredno prije glasovanja.Tijekom rasprave, predsjednica Komisije je naglasila prvu veliku inicijativu nove Komisije tzv. „Kompas konkurentnosti”, koji će se temeljiti na premošćivanju inovacijskog jaza u odnosu na Sjedinjene Američke Države i Kinu, na zajedničkom planu za dekarbonizaciju i konkurentnost.Od inovacija do sigurnosti, nova Komisija predstavlja temelje za snažniju Europu, odlučna i spremna za brojne kompleksne globalne izazove.Shodno navedenom, glasovala sam za potvrdu novog sastava Komisije.

Podržala sam izmjene uredbe u pogledu Vanuatua kojima se uvodi obveza posjedovanja vize za državljane te zemlje pri prelasku vanjskih granica država članica Europske unije. Ova odluka dolazi nakon što je Vanuatu nastavio s provođenjem programa državljanstva za ulagače kroz koji državljani trećih zemalja mogu dobiti državljanstvo Vanuatua u zamjenu za ulaganje, čime zaobilaze vizni postupak Europske unije.Programi državljanstva za ulagače koje provodi Vanuatu i dalje ne sadrže zahtjev da podnositelji zahtjeva stvarno borave ili budu fizički prisutni u Vanuatuu, a postupak prijave odvija se kroz specijalizirane agencije izvan zemlje. Posebno je zabrinjavajuće što se zahtjevi obrađuju u vrlo kratkim rokovima, bez adekvatne provjere podnositelja, a stopa odbijanja je iznimno niska – od 1988 zahtjeva u 2022. i 2023. godini, odbijeno je samo 27.Stoga podržavam izmjene kojima se ponovno uvodi obveza posjedovanja vize za državljane Vanuatua budući da ova zemlja nije na odgovarajući način riješila okolnosti koje su dovele do privremene suspenzije izuzeća od vize.

Sa zadovoljstvom sam podržala mobilizaciju Fonda solidarnosti Europske unije za pružanje pomoći Njemačkoj i Italiji nakon prirodnih katastrofa koje su pogodile ove zemlje tijekom 2024. godine.Poplave u južnoj Njemačkoj i regiji Valle d'Aosta u Italiji nanijele su značajnu štetu i negativno utjecale na život lokalnog stanovništva. Ukupna pomoć je 116 milijuna eura, od čega je 112 milijuna namijenjeno za Njemačku i gotovo 4 milijuna za Italiju.Ova odluka jasno pokazuje snagu europske solidarnosti i našu predanost brzom reagiranju kada prirodne katastrofe pogode naše države članice. Fond solidarnosti EU-a predstavlja ključni instrument koji omogućuje Uniji da pruži podršku područjima pogođenim teškim prirodnim nepogodama. Time ne samo da pomažemo u obnovi infrastrukture i vraćanju normalnog života građanima pogođenih područja već i potvrđujemo temeljne vrijednosti Europske unije - solidarnost i uzajamnu podršku među državama članicama.

Proračun EU-a za 2025. godinu u iznosu od 199.4 milijarde eura omogućit će ispunjenje ključnih programa i politika u području političkih prioriteta EU-a. Tijekom pregovora s državama članicama, Parlament je dobio više od 230 milijuna eura financijskih sredstava dodatno u odnosu na početni nacrt prijedloga Komisije. Ključna povećanja uključuju istraživanje i inovacije: Horizon Europe +25 milijuna eura; upravljanje granicama +10 milijuna; te humanitarna pomoć +50 milijuna eura za rastuće potrebe uzrokovane globalnim krizama i klimatskim izvanrednim situacijama.Proračun za 2025. je prvi godišnji proračun iz kojeg će se plaćati kamate za otplatu duga kojim se financira obnova i oporavak od pandemije (recovery and ressilience facility). Očekuje se da će troškovi servisiranja duga u sljedećoj godini (2025.) biti veći za 2.6 milijardi eura u odnosu na prvotne procjene prilikom zaduživanja za potrebe RRF-a.Kao dio proračuna za sljedeću godinu, Parlament i Vijeće također su dogovorili predfinanciranje odobrenih plaćanja do 3 milijarde eura za pomoć regijama pogođenim prirodnim katastrofama, uključujući nedavne poplave. Nakon izmjena uredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj i Europskom socijalnom fondu, države članice moći će iskoristiti do 10 % postojećih sredstava iz navedenih fondova za prevenciju i oporavak od takvih katastrofa.Shodno navedenom, podržala sam ovo Izvješće.

Podržala sam prijedlog rezolucije o nepokolebljivoj potpori EU-a Ukrajini protiv ruske agresije i rastućoj vojnoj suradnji između Sjeverne Koreje i Rusije jer je ključno da Europska unija zauzme jasan stav protiv ovakvog opasnog vojnog savezništva. Vojna potpora koju Sjeverna Koreja pruža Rusiji, kroz slanje vojnih snaga za borbu protiv ukrajinske vojske i testiranje novih balističkih projektila u Ukrajini, predstavlja značajnu eskalaciju rata.Ugovor o sveobuhvatnom strateškom partnerstvu između Rusije i Sjeverne Koreje, režima koji je pod najopsežnijim sankcijama UN-a, predstavlja izravnu prijetnju međunarodnoj sigurnosti. Stoga podržavam poziv na uvođenje sankcija pojedincima i subjektima koji su uključeni u transfer trupa i oružja Rusiji, kao i posrednicima koji olakšavaju te transakcije.Rezolucijom se opravdano poziva na jačanje međunarodne suradnje kako bi se spriječile isporuke oružja iz Sjeverne Koreje Rusiji kroz pojačani nadzor i kontrolu na međunarodnoj razini. Europska unija mora ostati ujedinjena u svojoj potpori Ukrajini i nastaviti raditi na održavanju pritiska na Pjongjang da prekine svoje destabilizirajuće djelovanje.